Odluka Vrhovnog suda SAD-a kojom se poništava presuda Roe vs Wade i time odluka o abortusu prepušta saveznim državama izazvala je velike reakcije diljem svijeta, a svoje reperkusije ima i na hrvatsku zbilju gdje sada ljevičari žele referendumom ugraditi pravo na pobačaj u Ustav RH iako su ranije – dosljedni kakvi jesu – poručivali kako se ne može referendumom odlučivati o ljudskim pravima, piše Davor Dijanović u kolumni za HKV.
Pretpostavka je da će gotovo pola saveznih država zabraniti abortus ili uvesti snažne restrikcije. Simptomatično je da je upravo u SAD-u, gdje je od šezdesetih godina prošloga stoljeća krenula seksualna revolucija, došlo do najvećega „kontrarevolucionarnog“ čina u posljednjih pedesetak godina.
Ako razdoblje od 1968. godine do danas, vezano uz dječju, seksualnu i žensku revoluciju (kako ih je definirao član neomarksističke Frankfurtske škole Erich Fromm) opravdano smatramo razdobljem revolucije, čiju su plodovi najprije u SAD-u doveli do legalizacije abortusa, homoseksualizma, preljuba, kontracepcije itd., onda borbu protiv ovih pojava – koje dovode do demografske katastrofe, dekristijanizacije i posvemašnje dekadencije na Zapadu – možemo smatrati pokušajem kontrarevolucije.
Nema pritom nikakve dileme da će odluka iz SAD-a imati globalne implikacije. Nije isto zbiva li se nešto u SAD-u, kao državi koja globalno reflektira i izvozi ideološke utjecaje, ili o nekoj relativno u međunarodnim odnosima nebitnoj državi. Odluka Vrhovnog suda SAD-a dat će snažan vjetar u leđa pro-life pokretu diljem svijeta.
Bijes lijevo-liberalnih struktura
S druge strane, ova je odluka izazvala bijes lijevo-liberalnih političkih i medijskih struktura. Za Macrona to je povratak pedeset godina unazad, a za Bidena čak sto i pedeset. Pritom je zanimljivo to da je „katolik“ Biden još 2006. godine govorio nešto sasvim drugo o abortusu. Tada je u jednome razgovoru rekao: „Ne gledam na abortus kao na izbor i pravo. Mislim da je to uvijek tragedija, i mislim da bi trebao biti rijedak i siguran, i mislim da se trebamo fokusirati na to kako ograničiti broj pobačaja“.
Salto mortale, Bidenova tragedija očito je vezana uz želju napredovanja u političkom mainstreamu.
Od lokalnih političara temom abortusa na ljevici se najviše bavi Predrag Matić Fred. Ovaj je svojedobno inicirao rezoluciju Europskog parlamenta koja napada priziv savjesti, a abortus tretira kao vrstu zdravstvene usluge. Za njega je odluka Vrhovnog suda SAD-a mračan trenutak povijesti. Zbog ovakvih stavova dobio je jučer i nagradu za najboljeg europarlamentaraca u području zaštite ljudskih prava.
No ne miruju i drugi lijevi aktivisti i komentatori.
Lijevi rasizam
Jedan od sudaca američkog Vrhovnog suda koji je glasovao za većinsko mišljenje je i Clarence Thomas, inače Amerikanac crne boje kože i uvjereni katolik. On je poručio da bi trebalo preispitati i ranije odluke u kojima se utvrđuju ustavna prava na kontracepciju i istospolne veze kroz kontroverznu pravnu teoriju.
Clarence nije profil „crnoga“ Amerikanca koji bi odgovarao antifama niti BLM skupini. On je američki patriot i katolik. Kao takav je nepoćudan ljevici pa i onoj u Hrvatskoj. Zanimljiva je tako reakcija na njegovu najavu preispitivanja i drugih odluka Vrhovnog suda od strane Alice Jurak.
Ova je komunikacijska savjetnica u tvrtki svoje sestre Aleksandre Kolarić, a u slobodno vrijeme pasionirana titoistica. Na Twitteru je ovako komentirala sudca Clarencea: „Dosta se razbahatio za nekoga ko je do gotovo nedavno sjedio u stražnjem dijelu autobusa“.
Sve što treba reći o leftardskom mentalnom sklopu vidi se na ovome primjeru. Ako si ideološki naš onda ćemo voditi lažnu brigu o tvojim pravima (BLM i ostale terorističke organizacije), ako nisi – onda ćemo pokazati svoje pravo rasističko lice. Za neke se ljude crne boje kože kleči, a nekima je mjesto na zadnjem dijelu autobusa. Pritom ovi prvi mnogu biti i kriminalci, ali je bitno da nisu katolici. Vječna mržnja prema katoličkoj vjeri, rekao bi Hilaire Belloc.
O autoru
* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga.
Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.