DIP: Prema dostupnim informacijama Kanada je jedina država dijaspore u kojoj se neće održati izbori

Foto: Fah

Prema dostupnim informacijama, Kanada je jedina država u kojoj je izvjesno da se neće održati izbori za Hrvatski sabor, raspisani za 5. srpnja, potvrdilo je u ponedjeljak Hini Državno izborno povjerenstvo (DIP).

“DIP će do 20. lipnja putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova prikupiti sve potrebne suglasnosti za održavanje izbora, te na temelju toga donijeti rješenja o određivanju biračkih mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavništvima država koje su odobrile provedbu izbora, a nakon toga na ta biračka mjesta dostaviti izborni materijal“, odgovorio je DIP na upit kada će se znati konačan popis država u kojima će se izbori moći održati.

> Hrvati u Kanadi ogorčeni zbog nemogućnosti glasovanja na izborima: ‘Trebalo je čekati smirivanje situacije s koronavirusom’

>HDZ je u izbornom programu 2016. obećavao uvođenje e-glasovanja: Danas postoje svi preduvjeti za njegovo uvođenje

> Dr. sc. Milardović za Narod.hr o važnosti uvođenja dopisnog i e-glasovanja u ovom trenutku

> Tvrtko Krpina: Plenković je tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala je suprotno!

Podsjetimo, Narod.hr već je pisao kako se parlamentarni izbori 4. i 5. srpnja neće održati u Kanadi. Hrvatsko veleposlanstvo u toj zemlji objavilo je da zbog epidemioloških mjera i zaštite javnog zdravlja kanadska vlada nažalost ne može dati pristanak za uspostavu biračkih mjesta za izbore zastupnika u Hrvatski sabor.

Hrvati u Kanadi ogorčeni su zbog odluke o nemogućnosti glasovanja, istaknuo je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH-a Ivan Grbešić.

“Riječ koja se najviše puta ponovila u opisu odluke je katastrofa. Već su pojedini članovi hrvatske zajednice, uključujući i mene, stupili u kontakt s našim članovima kanadskog parlamenta i vladajućih u Ottawi da preispitamo odluku i da vidimo je li donesena na administrativnoj razini ili na nivou kanadske vlade. U Kanadi, koja se zalaže za demokratska prava, to nam je neprihvatljivo. Ako ljudi već mogu čekati u redovima da kupe sladoled u Torontu na dva metra razmaka ne znam zašto ne bi mogli čekati par sati u redovima da se izvrši pravo glasa. Nažalost, tijekom zadnjih godina navikli smo se na čekanje u redovima kad dođe vrijeme za hrvatske izbore. Čuo sam se danas s nekim članovima savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske i po svemu sudeći moguće je da se u više zemalja neće moći glasovati. Vrijedi spomenuti da su ljudi u prvom redu ogorčeni na odluku Vlade da se izbori provode tako rano i da se nije pričekala jesen dok se ne smiri situacija s koronavirusom diljem svijeta”, rekao je Grbešić za HRT.

Kad je određivan mogući datum parlamentarnih izbora upozoravano je na mogućnost da u nekim državama neće dopustiti glasovanje u svojoj zemlji čime bi bilo onemogućeno biračko pravo Hrvatima izvan Hrvatske zbog situacije oko pandemije koronavirusa, što je premijer Andrej Plenković ignorirao. Upravo se to dogodilo s Kanadom, pa je pitanje kako planira osigurati ustavno pravo Hrvatima koji žive u toj zemlji?

Umjesto da se u uvjetima pandemije, građanima zbog njihove sigurnosti, kao i transparentnosti uvede dopisno i elektroničko glasovanje, vladajući HDZ, kao i oporbeni SDP tu mogućnost rezolutno odbijaju.

Hoće li s popisa 50-ak država u kojima su se ranije provodili izbori otpasti još neka, pouzdano će se znati nakon 20. lipnja.

Izborni primjer za Hrvatsku?

Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem i jedna je od zemalja s najvećim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika.

Hrvatski državljani izvan domovine imaju pravo glasa mogu glasovati samo ako su se unaprijed prijavili za glasovanje i to u malobrojnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, stoga su neki putovali i po stotinama kilometara kako bi konzumirali svoje ustavom zajamčeno biračko pravo.

Udruga U ime Obitelji jasno je utvrdila da se po pitanju prava na glasovanje Hrvati izvan Hrvatske tretiraju kao građani drugog reda.

“Pravo glasa je temeljna sloboda u svakom demokratskom sustavu. (…) I na svom nacionalnom teritoriju i u inozemstvu, nacionalna zajednica zadržava temeljna demokratska prava u odnosu na svoju zemlju, kao što je pravo glasa”, stoji u Rezoluciji 1591 (2007) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Udruga UiO više puta je – uoči parlamentarnih izbora 2016. godine – istaknula da Hrvatima izvan Hrvatske upravo ovo pravo u stvarnosti nije zajamčeno. Hrvati koji žive u domovini Bosni i Hercegovini te u inozemstvu SAD-u, Kanadi, Njemačkoj itd. moraju preći i po 8 sati da bi mogli glasovati.

Hrvatski državljani koji žive izvan Hrvatske diskriminirani su jer se moraju unaprijed prijaviti za glasovanje te moraju, kako bi mogli glasovati, imati financijska sredstva potrebna za putovanje u gradove u kojima mogu glasovati.

Zašto Plenković brani dopisno i elektroničko glasovanje?

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom.

Osim toga, prijedlog inicijative Narod odlučuje bila je i demokratizacija i modernizacija izbornog sustava uvođenjem dopisnog i elektroničkog glasovanja, što premijer Plenković smatra “promašenim i neodgovornim”, dok je bivši ministar Kuščević tvrdio kako elektroničko glasovanje u Hrvatskoj nije moguće, iako su ga teleoperateri i HAKOM-a demantirali.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Ideju dopisnog i elektroničkog glasovanja, koja je bila jedan od prijedloga GI Narod odlučuje, podržao je Most i Domovinski pokret Miroslava Škore.

“Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet „žive“ ONLINE , jasno je  da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je za Narod.hr Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.

Isto je istaknula i dr. Natalija Kanački:

“HDZ i SDP nisu dorasli izazovu da se u novonastalim okolnostima pandemije koronavirusa svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske omogući elektroničko glasovanje. Ne samo da je upitno na koji način ćemo mi u Hrvatskoj izaći na parlamentarne izbore i kakve će mjere biti na snazi, već i na koji način će glasovati naša dijaspora koja može ostati zarobljena u žarištima pandemije. Podsjećam da oni moraju prolaziti stotine i tisuće kilometara da bi došli do glasačkih mjesta.”, upozorila je i dodala:

“Podsjećam da smo 2014.g. i 2018.g. kroz referendumske inicijative tražili uvođenje dopisnog i/ili elektroničkog glasovanja. Još nam je svježe sjećanje na ukradeni referendum. Hoće li nam HDZ-SDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.