Documenta – kako se financiraju udruge koje podižu tužbe uoči Oluje?

Foto: fah

“Nije nam svrha samo izraziti nezadovoljstvo nego i najaviti konkretne akcije, ponajprije zatražiti zaustavljanje financiranja svih udruga i organizacija koje rade protiv Hrvatske te za koje postoji indicija da dobivena financijska sredstva hrvatskih poreznih obveznika ne koriste u svrhu za koju su namijenjena, nego u svrhu rušenja ustavnopravnog poretka RH što je kazneno djelo te druge nezakonite radnje.”, priopćili su iz Koordinacije braniteljskih udruga iz Domovinskog rata reagirajući na prijavu Documente – Centra za suočavanje s prošlošću za navodne zločine počinjene u Uzdolju kod Knina i obližnjim zaseocima od 5. do 8. kolovoza 1995. koju su u petak podnijeli u sjedištu Državnog odvjetništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Braniteljske udruge: Nikome ne dopuštamo blaćenje Domovinskog rata, najavljujemo podnošenje kaznene prijave

Poznato je da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja okupljene u Platformi 112, bez ikakvih kriterija do sada godinama dobivale golema sredstva iz raznih financijskih izvora.

Zanimljivo da je jedan od donatora Documente i Otvoreno društvo Georga Sorosa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velika afera pogodila je Ministarstvo vanjskih poslova u vrijeme mandata Vesne Pusić. Tada se nije štedjelo te je za djelovanje organizacija civilnoga društva, naravno ideološki bliskih HNS-u i vlasti, te se dodijelilo samo iz tog minstarstva 1.884.084,16 kuna. Među organizacijama čiji su se projekti financirali, uz Centar za mirovne studije, Gong, i BABE, našla se i Documenta – centar za suočavanje s prošlošću. Za samo jedan projekt pod nazivom “Izgradnja kapaciteta ukrajinskih OCD-a za istraživačko dokumentacijski rad na teškim kršenjima ljudskih prava” Documenti je tada od strane ministarstva tada dodijeljeno 248.992,80 kuna.

Možda to i ne bi bilo čudno da ministrica vanjskih poslova nije Vesna Pusić. Zanimljivo je da je, ne slučajno, tadašnji predsjednik Upravnog odbora Documente bio je rođeni brat ministrice Zoran Pusić. Očito je da je Ministarstvo vanjskih poslova postalo ministarstvo obitelji Pusić, pa je tako sestra bratu u Documenti dala novac.

pusic obitelj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Voditeljica Documente je notorna Vesna Teršelić, ali manje je poznat javnosti Eugen Jakovčić koji je potpisao objavu medijima o tužbi za Oluju. Medijski koordinator Documente, Eugen Jakovčić, bivši je urednik splitske “TV-Cenzure” poznat po istraživanju slučaja “Lora”. Ustrajavao je u mišljenju da je vojno-redarstvena oslobodilačka operacija Oluja sastavljena od niza ratnih zločina i zagovara stav da ”za zločine u Oluji” nitko nije odgovarao.  Dovoljno o njemu govori činjenica da je bio jako razočaran nakon pravomoćne oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču što je i na sam dan povratka oslobođenih generala iz Haaga srpskim medijima davao izjave kojima je izražavao osobnu tugu i neslaganje sa “nepoštenom presudom”.

Zanimljivo je također primijetiti kako je 2015. čelnica Documente Vesna Teršelič kroz medije provlačila ideju kako bi se trebalo ograničiti financiranje Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, odnosno predložila neka se HMDCDR počne financirati iz EU fondova i tako prištedi novac poreznih obveznika. Ovakav paradoks moguć je samo u Hrvatskoj – da nevladin sektor milijune kuna crpi iz državnog proračuna i još ima obraza predložiti državnoj instituciji neka štedi i svoja sredstva traži iz Europske Unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Documentu financiraju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za ljudska prava Vlade RH, Ured za udruge Vlade RH, delegacija EU u Hrvatskoj, Europska komisija, Institut Otvoreno društvo Georga Sorosa, Ministarstvo kulture RH, MZOS, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, Norveške, Švicarske, zatim veleposlanstava Finske, Kanade, Kraljevine Norveške, SAD u RH, Zaklade “Charles Stewart Mott”, “Friedrich Ebert”, “Heinrich Boell” i “Robert Bosch”, ali i tvrtke poput Microsofta / TechSoup Europe, nakladnik Profil International d.o.o.

Sve to piše na službenoj stranici Documente.

Dok se o Georgu Sorosu i njegovom djelovanje zna većina toga, pa je tako taj lažni filantrop došao čak i pod ograničene zabrane vlada Mađarske, Poljske i Izraela, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kao jedan od glavnih financijera Documente je manje poznata javnosti.

Tako je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva dodijelila na svojoj sjednici 28. svibnja 2015. u okviru Tematskog fonda “Demokratizacija i razvoj civilnoga društva 2.0”, oko 7 milijuna i 400 tisuća kuna financijske potpore za 23 platforme udruga koje su se prijavile na poziv (natječaj) Nacionalne zaklade, što su velika financijska sredstva za zemlju koja je godinama u krizi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za djelovanje udruga “Platforme 112”, čiji je član i Documenta, drugih povezanih udruga i njihovih platformi (koje su bile protiv referendumskog izjašnjavanja o braku), bilo je odobreno oko 4.700.000 kuna sredstava.

Kada je Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva za vrijeme ministra Hasanbegovića smanjen iznos financiranja s 14,21 posto lutrijskih sredstava na 6,88 posto došlo je do velike pobune. Time je Zaklada raspolagala sa čak 20 milijuna kuna manje nego godinu ranije!

U svakom slučaju došlo je vrijeme da se nastavi započeti posao bivšeg ministra Hasanbegovića oko sumnjivog (su)financiranja raznih udruga, koji je stopirala Plenkovićeva vlada, i time konačno teško zarađeni novac poreznih obveznika rasporedi i dodijeli po jasnim i manje rasipničkim kriterijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.