Domovinski pokret: ‘Brojna parafiskalna davanja, čak preko 400, uz poreze predstavljaju teret za naše poduzetnike’

Domovinski pokret
Osijek, 11.08.2020. - Konferencija za medije Domovinskog pokreta na temu "Posljedice propasti proizvodnje mlijeka" u prostorijama Hotela Waldinger u Osijeku. Na slici zastupnica u Hrvatskom saboru Vesna Vuèemiloviæ. foto HINA/ ua

Hrvatska poljoprivredna gospodarstva posljednjih se desetak godina svom silom bore za opstanak, a proizvođači mlijeka prepušteni su sami sebi unatoč silnim najavama politike kako će im se pomoći, poručile su danas na konferenciji za medije u Osijeku saborske zastupnice Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović i Ružica Vukovac.

„Iako punih desetak godina bilježimo konstantan, rapidan, zabrinjavajući pad broja OPG-ova koji se bave proizvodnjom mlijeka, Hrvatska ne poduzima ništa kako ne bi došlo do potpune propasti proizvodnje hrane odnosno proizvodnje dvije najvažnije namirnice, mlijeka i mesa. Tu govorimo o nepovratno izgubljenih pedeset tisuća gospodarstva koja su proizvodila mlijeko ili, ako govorimo samo o mandatu premijera Andreja Plenkovića, o smanjenju proizvodnje mlijeka za 11% (dakle, najviše od svih članica EU), dok su paralelno u 10 godina primjerice Irska povećala otkup i proizvodnju za 41,45 % ili Bugarska za 29,22 % ili primjerice Češka za 27%. Nigdje u Europskoj uniji poljoprivreda nije prepuštena direktno tržištu.

Svaka civilizirana zemlja koja vodi brigu o prehrambenoj neovisnosti svoje nacije, izdvojila je taj sektor kao područje s pravom na zaobilaženje određenih protržišnih naloga. Za to je velik broj razloga, od socijalnih do gospodarskih, razvojnih, okolišnih…“, istaknula je potpredsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Ružica Vukovac. Politike koje se zadnjih desetak godina vode u Hrvatskoj usmjerene su direktno na uništavanje ovog sektora, a posljedično tome i na iseljavanje stanovništva iz ruralnih prostora, upozorila je Vukovac, dodavši kako je jedan od ključnih problema izostanak komunikacije između proizvođača hrane i kreatora zakona.

„Govorim o nepoštivanju Zakona o procjeni učinaka propisa gdje su iz procesa donošenja zakona u Hrvatskoj u potpunosti isključeni oni na koje se zakoni odnose. Tako je i Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen bez da se u njegovo donošenje uključilo same poljoprivrednike. S druge strane, farmere se svim silama tjeralo na višemilijunska zaduženja za izgradnju farmi, nakon čega im je upravo država preko svojih načelnika općina oduzimala poljoprivredno zemljište koje je presudno za ishranu stoke“, rekla je Vukovac. Tek kada Hrvatska osvijesti što znači imati vlastitu prehrambenu neovisnost, kada nam to prestanu podmetati samo zato jer lijepo zvuči, a paralelno povlače poteze koji direktno uništavaju domaću sirovinsku bazu, tek tada možemo govoriti kako smo suvereno, demokratsko društvo, ističe Vukovac.

Članica saborskih Odbora za gospodarstvo te Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske Unije doc. dr. sc. Vesna Vučemilović osvrnula se na odluku tvrtke Meggle da se povuče iz Hrvatske i prestane s proizvodnjom u Osijeku.
„Posve je logično zapitati se kako to da je tvrtka koja uspješno posluje u više zemalja, u zadnjih deset godina čak sedam godina poslovala s gubitkom ovdje u Hrvatskoj. Brojna parafiskalna davanja, čak preko 400 uz poreze predstavljaju teret za naše poduzetnike koji ističe i Europska komisija u svojim izvješćima i preporukama. Taj ceh skupe države na kraju plaćaju radnici koji ostaju bez posla te poljoprivrednici koji su usko vezani uz prehrambeno prerađivačku industriju. Ne mogu naši poljoprivrednici biti uspješni bez nadgradnje u jakoj prehrambenoj industriji. Uz nekoliko svijetlih primjera moram istaknuti nedostatak proizvodnih kapaciteta u Slavoniji koji bi proizvodili finalne proizvode više dodane vrijednosti. Dok toga nema, Slavonija će biti sirovinska baza za tuđu prehrambenu industriju koja će na našim sirovinama ostvarivati višestruku dobit“, objasnila je Vučemilović.

Hrvatska nema razvojnu strategiju za narednih deset godina, a ni plan kako povući europska sredstva koja su nam na raspolaganju.

„Na raspolaganju su nam i nepovratna sredstva koja moramo povući u naredne dvije-tri godine, a 70% tih sredstava treba ugovoriti do kraja 2022. godine. Ministar Marić je već najavio da će veći dio tih sredstava završiti ponovo u javnom sektoru. Ministrica Tramišak navodi neka područja u gospodarstvu, ali poljoprivrede i prehrambene industrije nema ni u tragovima. Porazno za nekog tko dolazi iz Slavonije, a nema sluha za probleme ovog područja. Za njih su najveći problemi vodoopskrba, odvodnja, ceste. Umjesto toga potrebno je podupirati ulaganja koja će omogućiti uvođenje suvremenih tehnologija i inovacija u poljoprivredu, lokalnu i ekološku proizvodnju hrane, jačanje otpornosti poljoprivrednih kultura na ekstremne vremenske uvjete, proizvodnju hrane i jačanje malih poljoprivrednika. Sve dok se ne okrenemo sebi i jačanju naših strateških gospodarskih grana, a poljoprivreda i prehrambena industrija su zasigurno strateške grane, ovisit ćemo o pomoći i sredstvima koja dolaze iz EU“, istaknula je Vučemilović zaključivši kako se nalazimo u trenutku koji je presudan za naše gospodarstvo i koji trebamo pametno iskoristiti.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr