DORH ne radi ništa po pitanju procesuiranja srpskih zločina: Kako se biraju državni odvjetnici?

Foto: Fah, fotomontaža

Ivan Penava, HDZ – ov gradonačelnik Vukovara optužio je državne i pravosudne strukture za nečinjenje po pitanju procesuiranja ratnih zločina. Penava je prozvao i svoju stranku, ali i DORH koji po njegovom mišljenju čini premalo, odnosno, gotovo ništa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Postoji niz dokaza i svjedočenja, ali svejedno nema rezultata. Podatak da je DORH optužnicu za Ovčaru podigao 2017. godine zvuči nevjerojatno. A što je s Veleprometom, Daljom, Borovim Selom, Trpinjskom 33 i drugim mjestima gdje su ubijani ljudi. Mislim da oni za mnoge od tih mjesta niti ne znaju, ne znam zašto je tako”, upozorio je Penava.

Ovakvom Penavinom istupu prethodila je suspenzija inspektora Nikole Kajkića koji se bavio istraživanjem zločina na Ovčari, a koji je udaljen iz službe zbog sumnje u tešku povredu službene dužnosti.

Kajkićevu suspenziju prokomentirao je tada i vukovarski gradonačelnik, Ivan Penava koji je njegov dotadašnji rad ocijenio izvrsnim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Gospodin Kajkić radi odličan posao koji nitko od ’91. po pitanju Ovčare nije načeo onako kako je on to učinio, stoga mi je teško povjerovati da bi bilo tko i pomislio pokrenuti priču o njegovu micanju sa slučaja!”, kazao je Penava.

Međutim, unatoč negodovanjima javnosti, Kajkić je smijenjen, a netom prije njegove suspenzije, tadašnji državni odvjetnik Dinko Cvitan izrazio je nezadovoljstvo njegovim radom.

“Smjenu Nikole Kajkića sa čela istražiteljskog tima koji vodi predmet Ovčara, prema navodima iz emisije, Glavni državni odvjetnik zatražio je na tajnom sastanku u Zagrebu, u Gajevoj – u srijedu 31. siječnja 2018. godine. Cvitanu su se usprotivili ljudi iz vrha MUP-a – ravnatelj policije Nikola Milina, načelnik sektora krim-policije Ante Gudelj i načelnik PU Vukovarsko-srijemske Fabijan Kapular. No, unatoč njihovom protivljenju Dinko Cvitan je i dalje inzistirao na Kajkićevoj smjeni, na sastanku na kojem su bili i predstavnici SOA-e…”, navelo se u emisiji Bujica koja se emitirala u veljači ove godine, netom nakon skandala sa suspenzijom inspektora Kajkića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) Zašto je DORH zatražio micanje Nikole Kajkića sa slučaja Ovčara?

Nikola Kajkić poznat je široj javnosti kao predsjednik Nacionalnog sindikata policije MUP-a RH koji je snimio dokumentarac “Ovčara – neispričana priča” na čijoj su premijeri u Vukovaru, prije dvije godine, bili premijer Andrej Plenković i Predsjednica Republike Kolinda Grabar – Kitarović. Kajkić je u vrijeme Milanovićeve Vlade bio u žestokom sukobu sa tadašnjim SDP-ovim ministrom Rankom Ostojićem.

Bujica je objavila i dijelove pisma Nikole Kajkića premijeru Plenkoviću. Napisao je: “Cvitan je inzistirao da me se makne s predmeta, da se predmet dodijeli nekim novim ljudima i da se odmah iskopaju sve grobnice (vjerojatno kako bi na tuđem trudu i muci skupio određene bodove), ne razmišljajući kao profesionalac da ukoliko se počne s kopanjem, svi će počinitelji u tom trenutku napustiti RH, budući će tada shvatiti da su otkriveni…”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U policiji se kaže: tko dirne u Ovčaru, ode glava”, zaključio je na koncu smijenjeni Kajkić.

(VIDEO) Policajac Nikola Kajkić koji je suspendiran nakon istrage o Ovčari: ‘Nisam učinio ništa pogrešno’, podržala ga i majka Jean-Michela Nicoliera

Što znamo o DORH-u i na koji način se biraju državni odvjetnici

Glavni državni odvjetnik osoba je koja se nalazi na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a koju na tu poziciju postavlja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mandat Državnog odvjetnika traje četiri godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, državni odvjetnik Dinko Cvitan, pod čijim mandatom je Kajkić suspendiran, u ovu je fotelju zasjeo nakon Mladena Bajića kojemu je bio zamjenik.

Mladen Bajić imenovan je Glavnim državnim odvjetnikom od strane Vlade Ivice Račana u svibnju 2002. godine. Na toj poziciji Bajić je naslijedio Radovana Ortynskog. Kao Glavni državni odvjetnik Bajić je “izgurao” čak tri mandata. Na ovu važnu državničku funkciju bio je biran 2002., 2006. i 2010. godine, što znači da je dužnost obnašao i za vrijeme vladavine SDP-a i HDZ-a. Koliko je “izdržljiv”, govori podatak kako su se za njegova tri mandata na čelu DORH-a promijenila dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova.

Godine 2014. na mjestu Glavnog državnog odvjetnika zamjenjuje ga njegova desna ruka Dinko Cvitan, njegov dugogodišnji suradnik, kojega je Mladen Bajić 2005. godine imenovao za ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Koje su ovlasti glavnog državnog odvjetnika i kako ih je Dinko Cvitan koristio?

Cvitan je pak ovu dužnost obnašao do travnja ove godine, kada mu je istekao mandat, a na tom ga je mjestu naslijedio, po sad već uvriježenoj špranci, njegov zamjenik i desna ruka – Dražen Jelinić.

Kao što možemo vidjeti, Hrvatska je od 2002. godine do danas na poziciji državnog odvjetnika imala svega tri čovjeka – Mladen Bajić, Dinko Cvitan i Dražen Jelinić. U punih 16 godina, koliko je prošlo od izbora Mladena Bajića do Jelinićevog preuzimanja ove dužnosti, izmijenilo se čak šest predsjednika Vlade i četiri predsjednika Republike Hrvatske.

“Mi se kao društvo moramo naviknuti da su institucije trajne, te da one grade povjerenje građana, a da se pojedinci unutar njih trebaju izmjenjivati. Dok god imamo situaciju da su jedni te isti pojedinci na istim pozicijama, neće biti društvenih promjena”, rekla je za Narod.hr na ovu temu dr. Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska.

Dr. Davorka Budimir za Narod.hr o klijentelizmu i dužnosti čelnika DORH-a: ‘Ne postoje ocjene za rad dosadašnjeg glavnog državnog odvjetnika’

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.