Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv Veljka Džakule iz Pakraca zbog teškog kaznenog djela – prikrivanja ratnih zločina.
“Naime, tijekom Domovinskog rata Džakula je obavljao dužnost predsjednika Vlade SAO Krajine zapadne Slavonije, a potkraj rata bio je i zarobljen, kao jedan od istaknutijih srpskih četnika, koji se aktivno borio protiv slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, koja ga je ubrzo (kakve li ironije?) i amnestirala”, ističe Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)
“Ovaj čovjek mora znati, prije svega, na koji je način od strane srpskih četnika u pakračkom kraju, na čijem je čelu bio Džakula, 18. kolovoza 1991. na barikadama u selu Kukunjevac uhićen dr. Ivan Šreter. Nakon što su ga Džakulini četnici uhitili, navodno je prebačen u jednu kuću u blizini zloglasnog logora Bučje, gdje je prema nekim svjedocima, kao što je primjerice, tada također uhićeni časni i ugledni dr. Vladimir Solar, bio strašno mučen”, naglasili su te dodali: “No, ni nakon toliko godina ‘nitko’ ne zna (ne istražuje!) što se stvarno dogodilo s jednim od najistaknutijih hrvatskih mirotvorca, ravnateljem lipičke bolnice koji je početkom srpske oružane pobune obavljao dužnost Predsjednika Kriznog štaba RH za zapadnu Slavoniju”.
“Džakula je morao znati i zna (!) dan Šreterove smrti kao i mjesto gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci. Ovaj bivši srpski četnik treba kazneno odgovarati i za prikrivanje ostalih teških ratnih zločina u logoru Bučje, jer bez njegova znanja, pa i odobrenja u pakračkom kraju, ali i šire nisu se mogli obavljati ratni zločini”, ocijenio je rekavši: “Ime hrvatskog mučenika dr. Ivana Šretera, kojeg s pravom nazivaju i hrvatski Gandi, dosad je na žalost malo poznato široj javnosti, iako je riječ o uzornom čovjekoljubu i bogoljubu novije hrvatske povijesti o kojem je, kako jednom reče Dražen Bušić, o njemu snimljen i dokumentarni film, ali ne postoji neki veći interes javnosti da ga se prikaže, već trune u nekoj uredničkoj ladici HTV-a”.
“Uz sve to, velika većina žitelja Pakraca i okolice već godinama zna i optužuje Džakulu za prikrivanje ratnih zločina na tom području, ali dosad su Hrvati optužili i svoje najbolje i najveće generale pobjedničke vojske, od Gotovine, Markača, Brodarca, Glavaša, pa do Željka Sačića, ali na žalost ne i zločinačkog predsjednika Vlade SAO Krajine zapadne Slavonije, izravnog krivca za ubojstva, protjerivanja i rušenja svega što je hrvatsko”, istaknuo je te dodao: “Sabirni logor Bučje pokraj Pakraca pod upravom srpskih vojnika i paravojnih snaga (na čijem je čelu na ovaj ili onaj način bio Džakula) postojao je od kolovoza 1991. do siječnja 1992., a u njemu je bilo zatočeno oko 250 osoba, među kojima i veliki broj hrvatskih civila, žene, djece i staraca. Najmlađem zatočeniku, to Džakula vrlo dobro zna, bilo je tek četiri godine! To je bio jedan od najstrašnijih srpskih logora. Mnogi su tamo izgubili živote, zdravlje, a ne mali broj još se vode i kao nestale osobe”.
“Međutim, krajem 1991. jedan dio zatočenika iz Bučja (zar ne Džakula?) srpski okupatori premjestili su u logor Stara Gradiška, gdje su ih također mučili i ubijali. Nije istina da Džakula baš ne zna ništa o tome. Istina je da nekima nije stalo do istine!”, rekao je Pavković dodavši kako je zanimljivo da je Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko – moslavačke županije, pod pokroviteljstvo predsjednik RH Ive Josipovića, organizira 3. veljače u Staroj Gradiški – “Dan logora Stara Gradiška”.
“Očekuje se uz ostalo obraćanje aktualnog Predsjednika Josipovića te novoizabrane Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović. Hoće li netko spomenuti i Veljka Džakulu, odnosno predložiti da mu se sudi, ili će i na ovaj skup biti svečano pozvan kao gost, kao što je, sramotno, bio pozvan jedne godine prigodom obilježavanja Vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu?”, upitao je.
Izvor: narod.hr
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.