”Izrada popisa poginulih i ubijenih zahtjevan je i odgovoran posao, a vrijeme je pokazalo i dugotrajan. Ipak, mogu reći, u završnoj smo fazi. Ali, kada će popis biti u potpunosti završen, ne mogu vam reći. To ne ovisi samo o radu našeg Centra”, kaže dr. Nazor za Globus, a prenosi Jutarnji list.
”Jako smo bili oprezni, sve smo detaljno željeli provjeriti. Jedanput, pa još jedanput”, kaže dr. Ante Nazor, hrvatski povjesničar, koji je kao mladi čovjek 1991. pristupio Zboru narodne garde. U jesen iste godine otišao je kao dragovoljac na istočnoslavonsko ratište i bio pripadnik 122. đakovačke ”R” brigade. Nakon toga završio je fakultet i do kraja rata bio djelatnik Hrvatskog vojnog učilišta, Dočasničke škole HV-a u Jastrebarskom.
Nazor je u međuvremenu predavao na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu razne kolegije iz povijesti, poput Vojne povijesti Hrvata ili Pregleda povijesti ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku, te na poslijediplomskom studiju Vojnu povijest, s posebnim osvrtom na Domovinski rat. Jedan je od dvojice autora dvojezične, hrvatsko-engleske knjige “Povijest Hrvata, ilustrirana kronologija”. Od 2005. godine ravnatelj je Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata-
”Poštujem napore svih da se dođe do točnih brojki stradalih u Domovinskom ratu, ali nisam za to da se bilo što prešućuje ili da se plasiraju laži. To je naprosto nekorektno”, kaže za Globus dr. Nazor. ”Prirodno je da svi surađujemo na jednom tako zahtjevnom projektu, ali sve se mora više puta provjeriti.”
Prvi službeni podatci o ukupnom broju poginulih na hrvatskoj strani u Domovinskom ratu spominju se u Izvješću predsjednika Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini, od 15. siječnja 1996.: ”10.668 poginulih i 2915 nestalih (ukupno 13.583) te 37.180 ranjenih u Republici Hrvatskoj, a 9909 poginulih i nestalih te 20.649 ranjenih u BiH, odnosno ukupno 23.492 poginulih i nestalih te 57.289 ranjenih, što sveukupno čini 81.321 stradalu osobu. U odnosu na ukupne hrvatske žrtve u II. svjetskom ratu, koje su iznosile 5,9% od ukupnoga hrvatskoga pučanstva, u Domovinskom ratu hrvatske žrtve iznose 1,8% ukupnog broja Hrvata u RH i BiH.” Prema kasnijim podatcima, u Domovinskom ratu u Hrvatskoj poginulo je ili je ubijeno 4737 civila, najviše u istočnoj Slavoniji – 2587 ili 54% od ukupno stradalih civila (podatci Odjela za informiranje Ministarstva zdravstva iz 2000. godine) i 8147 hrvatskih branitelja (podatci Ministarstva hrvatskih branitelja iz 2002.).
Najviše žrtava po tim izvorima dr. Nazor kaže da s “područja Vukovarsko-srijemske županije – 1334 ili 16,4%, potom Zagrebačke županije – 1163 (14,3%), Osječko-baranjske – 948 (11,6%), Brodsko-posavske – 614 (7,5%), Splitsko-dalmatinske – 560 (6,9%), Sisačko-moslavačke – 556 (6,8%), Karlovačke – 555 (6,8%), itd. Najviše hrvatskih branitelja poginulo je u 1991. (3761), a potom u 1992. (1841). Prema podatcima iz istoga izvora, 1995. poginula su 844 hrvatska branitelja, od toga, prema zadnjem popisu koji smo ažurirali u srpnju 2015., u oslobodilačkoj operaciji Oluja poginula su 204 hrvatska vojnika i policajca (još dvoje se vode kao nestali). Naravno, svi ovi brojevi izneseni su na temelju dosadašnjih rezultata istraživanja i nisu konačni.”
