Je li ulazak Hrvatske u eurozonu prioritet? Što bi to značilo za Hrvatsku i je li Hrvatska spremna za ulazak? Na spomenuta pitanja za Narod.hr odgovorio je ekonomist dr. sc. Đuro Njavro.
“U eurozoni ima niz zemalja koje su bile ili su još uvijek u ozbiljnim ekonomskim problemima (Irska, Grčka, Italija, Španjolska). S druge strane, cijeli je niz uspješnih EU zemalja (UK, Švedska, Poljska, Češka) i do sada su zadržale svoje nacionalne valute.”, podsjeća dr. sc. Njavro.
“Nije euro, dakle, neki čarobni štapić. S eurom, ili bez njega, mi sami moramo reformirati institucije i učiniti ih vjerodostojnima, poticati tržišno natjecanje i voditi odgovornu i održivu ekonomsku politiku. Od članica Unije očekuje se doduše da prihvate euro kao svoju valutu, ali je u stvarnosti to odluka koja je prepuštena svakoj zemlji za sebe. Otprilike polovica onih koji su se učlanili nakon 2004. godine, ušli su u eurozonu”, navodi.
“Odluči li se Hrvatska na skori ulazak, morat će se najprije podvrgnuti ERM-u 2, (European Exchange Rate Mechanism), što je svojevrsna čekaonica za kandidate, gdje se “uvježbava” disciplina vezivanja nacionalne valute uz euro. Za ulazak je potrebna i suglasnost svih članica, što za Hrvatsku obično nije ni lako, ni jeftino”, upozorava.
“Dobro bi došla prije svega stručna rasprava o koristima i ograničenjima pripadnosti europodručju i o žurbi koju pri tome valja pokazati. Mi smo u više aspekata monetarne politike već praktično visoko eurizirana zemlja, pa bi nam formalna pripadnost toj zoni vjerojatno donijela neke prednosti, na primjer, nešto niže kamate. S druge strane, od samoga je početka jasno da se cijeli europrojekt njiše u svojim pokušajima da ostvari monetarno jedinstvo, bez mogućnosti koordiniranja s fiskalnim/proračunskim vladanjem svojih članica. A upravo mogućnost takvog koordiniranja monetarne i fiskalne politike argument je u rukama onih koji zagovaraju zadržavanje nacionalne valute”, dodaje dr. sc. Njavro.
“Potrebna je i politička rasprava. Prihvaćanje eura usmjerava Hrvatsku prema nekoj budućoj europskoj federaciji, čvršće povezanoj od današnje i još udaljenijoj od one Europe suverenih domovinâ kakvu su zamišljali Adenauer i De Gaulle. Bilo bi neodgovorno prešutjeti da smo s takvom federalnom Europom imali značajnih problema i razočaranja. Dovoljno se sjetiti raznih neprincipijelnih koraka u suprotnosti s međunarodnim pravom i dobrim običajima, kakve smo doživjeli u našim pretpristupnim pregovorima, pa i u obliku nedavne potpore kontaminiranoj arbitraži o razgraničenju sa Slovenijom”, podsjeća dr. sc. Njavro.
“Sve znači kako u globalnom svijetu podijeljenom na sfere kontrolirane gospodarskom i vojnom silom, ne možemo izbjeći naglašenu blokovsku pripadnost. No pošteno je o svemu tome jasno govoriti i narodu objasniti ta i mnoga druga teška pitanja. I zatim ga pitati na referendumu, što želi?”, zaključuje ds. sc. Đuro Njavro za Narod.hr.
