“Proces pretvaranja Hrvata u nacionalnu manjinu ulazi u završnicu”, ističe ugledni sveučilišni profesor Marko Tokić u razgovoru za Narod.hr komentirajući institucionalnu obespravljenost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Dr. Marko Tokić rođen je u Kongori u Tomislavgradu 1958. godine. Završio je Filozofski fakultet u Zadru i stekao zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti. Poslijediplomski studij završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je obranio magistarski rad na temu Usmena književnost duvanjskog područja i stekao zvanje magistra znanosti, a potom je obranio doktorski rad s temom Metodički pristup pripovjednoj prozi Stjepana Čuića 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Od 2014. zaposlen je kao docent na Filozofskom fakultetu i FPMOZ-u Sveučilišta u Mostaru. Dr. Tokić aktivno diže svoj glas vezano uz nepravedan i neustavan položaja Hrvata u BiH. Stoga smo u kontekstu dosadašnjih zbivanja postavili nekoliko pitanja našem sugovorniku.
Gospodine Tokiću kako vidite sadašnju situaciju Hrvata u BiH i koji su izlaz iz sadašnjeg nepravednog položaja?
Institucionalna obespravljenost hrvatskoga naroda započeta navodnom provedbom Daytongskog mirovnog sporazuma kao proces unitarizacije Federacije BiH te pogotovo kršenjem izbornog zakona i nepravednom provedbom odluke Ustavnog suda o trokonstutivnosti naroda na čitavom prostoru BiH koja je zahtijevala ili dokidanje entiteta i paritetno konsocijacijsko upravljanje ili uspostavu BiH od tri federalne jedince u kojima bi i Hrvati imali većinsku vlast po osmišljenom modelu za entitete (devet predstavnika većinskog naroda i pet i tri iz druga dva konstitutivna naroda u vladi entiteta) ta se formula primijenila na postojeći daytonski ustroj koji je za posljedicu imao dekonstituciju hrvatskoga naroda. Jer je na taj način Republika Srpska bez bitnih promjena njezina sadržaja potvrđena i učvršćena u kojoj Hrvati su pretvoreni u nacionalnu manjinu s tri pripadnika naroda u vladi (ne i predstavnika naroda, jer ne postoje potrebne izdvojene liste), a otvoren je proces pretvaranja Federacije BiH u bošnjački entitet u kojem je pokus s pripadnicima naroda (a ne izabranim predstavnicima) isproban već u dva navrata (vlade alijanse i platforme). Proces pretvaranja Hrvata u nacionalnu manjinu ulazi u završnicu. Izlaz je osmišljavanje narodnog otpora zacrtanim političkim tendencijama i lobiranje u centrima moći koji odlučuju o sudbini BiH u čemu bi i vlast iz Republike Hrvatske trebala imati kao jamac Daytonskog mirovnog sporazuma puno značajniju ulogu.
Bošnjačka strana se stalno poziva na Dayton, a današnji je nepravedan položaj Hrvata u BiH upravo takav zbog nepoštivanja Daytona?
Pozivanje na Dayton je najčešća ispraznica srpskih političkih predstavnika kojima i izvorni Dayton i njegova provedba potpuno odgovaraju. Budući da su Bošnjaci svjesni (ili im je zasada takva realna politička procjena) da je Republika Srpska izgleda međunarodno nedodirljiva sve svoje snage su usmjerili na prisvajanje Federacije BiH po srpskom modelu za njihovu republiku. Sudjelovanje međunarodnih predstavnika i kreiranje takve provedbe mirovnog sporazuma u kojem se položaj hrvatskoga naroda svjesno dekonstituira, obespravljuje s gaženjem njegove ravnopravnosti i njegove izborne volje.
Kako komentira najave ponovnog kandidiranja Komšića, čiji će on biti predstavnik?
To je kao i u prethodna dva izbora kandidat bošnjačkog građanskog šovinizma koji sebi uzima za pravo Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH. Sadašnji izborni zakon to omogućava i u tom se smislu pozivaju na legalitet takvog izbora no on nema izborni legitimitet Hrvata u BiH i stvarni je dokaz ustavne i stvarne nejednakosti hrvatskoga naroda. A Ustavni sud BiH konstitutivnost je definirao ne samo kao narodnu državotvornost nego i kao kolektivnu jednakost (ravnopravnost i jednakopravnost).
Što hrvatska Vlada treba napraviti za Hrvate u BiH, a što još ne čini?
Lobirati u USA, Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i Rusiji. Razumjeti da je ustavnopravni položaj hrvatskoga naroda i očuvanje teritorijalnog jamstva njegova položaj geostrateški interes hrvatske države bio bi dobar početak.
