“Mafija zgrće milijarde, a policija i represivni sustav ne reagiraju u dovoljnoj mjeri. Svakog vikenda nekoliko tisuća Zagrepčana šmrče po noćnim klubovima i kafićima, a prođu tjedni bez ijedne zapljene. Kako je to moguće?”, pita se zagrebački psihijatar dr. Slavko Sakoman, doajen borbe protiv narkomanije u Hrvatskoj i autor Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga.
U Zagrebu je uporaba kokaina u samo pet godina porasla nevjerojatnih 300 posto!
I dok Vlada zabavlja javnost sporednim, pa i bizarnim temama kao što je novi prijedlog Zakona o navijačima po kojem ćete moći dobiti 30 dana zatvora ako napušete 0,51 promil alkohola u krvi, bilo na ulazu ili čak prilazu stadionu, dr. Sakoman se s pravom pita: kako nema racija i zapljena droge koje su vikendima puni zagrebački klubovi i koja uništava tisuće mladih ljudi?
Doista, zašto se o ovoj prevažnoj temi, gdje je zarađuje milijuni kuna i uništavaju tisuće mladih života, ne piše u medijima više od nekavih baklji, dvije pive ili povika na utakmicama? Zapravo, zašto nema posebnih Zakona za suzbijanje kriminala kokainom koji je puno destruktivniji i problematičniji nego dvije pive popijene pive prije utakmice?
U Zagrebu je u zadnjih pet godina potrošnja kokaina porasla za čak 300 posto – to pokazuje analiza otpadnih kanalizacijskih voda u hrvatskoj metropoli, koju svake godine provodi Institut “Ruđer Bošković”, piše slobodnadalmacija.hr
Konkretno, ustanovljeno je da se na području Zagreba lani dnevno trošilo 234,5 miligrama kokaina na 1000 stanovnika, što je trostruko više nego 2014. godine, kada je analiza pokazala da se na 1000 stanovnika trošilo 77,4 miligrama iste droge.
Istraživanje je otkrilo i visoku potrošnju drugih droga: na 1000 stanovnika metropole dnevno se konzumira 76,1 miligrama amfetamina i 29,8 miligrama MDMA (ecstazy). No, dok konzumacija tih droga u zadnjih pet godina u Zagrebu stagnira (amfetamin) ili opada (MDMA), potrošnja kokaina drastično raste.
Kako je nakon objave rezultata analize izjavio bivši ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droge Željko Petković, popularnost kokaina u Zagrebu i Hrvatskoj proizlazi iz globalnih trendova:
“Imate rekordnu proizvodnju kokaina u svijetu. Taj kokain se mora negdje plasirati. Ono što je trenutno vidljivo u Europi je da je ponuda bolja, da kokaina ima sve više, a ono što je zanimljivo, do pada cijene nije došlo. No rapidno je porasla njegova kvaliteta”
Mladima je kokain danas puno dostupniji nego ranije: stručnjaci ukazuju da se ova droga sada može nabaviti i preko “darkweba”, te da dolazi do “uberizacije” trgovine kokainom, pa se u nekim europskim zemljama kokain može naručiti i dostaviti doslovno brže od pizze. Ovo je pretežno “vikend-droga”, a cijena jednoga grama u Zagrebu kreće se od 600 do 800 kuna.
(…)
Budući da je Torreova knjiga objavljena početkom milenija, razumno je pitanje je li se u međuvremenu profil prosječnog hrvatskog konzumenta kokaina promijenio. Dr. Slavko Sakoman, doajen borbe protiv narkomanije u Hrvatskoj i autor Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga, navodi da kokain više nije toliko “elitna” droga kao nekad:
“Prije su ga uzimali odvjetnici, bankari, liječnici, mladi poslovni ljudi iz srednjeg sloja i djeca iz hrvatske “zlatne mladeži”, gdje je bilo dosta kapitala od roditelja. Ali zadnjih godina taj krug se širi: sada već i bogatiji slojevi romske populacije upadaju u kokainski problem. Možemo očekivati i porast broja konzumenata iz Dalmacije, iz redova onih koji su zadnjih godina povećali prihode iznajmljivanjem apartmana”, kaže dr. Sakoman.
Dodaje da su posrijedi osobe koje vole noćni život i vikendom uz alkohol vuku “linije”.
Na pitanje znači li porast konzumacije tako skupe droge da materijalni standard hrvatskog društva raste, zagrebački psihijatar odgovora da “raste broj ljudi koji propadaju”.
“Takvih ljudi ima na tisuće. Imamo porast broja konzumenata, i to značajan. Uz to je i kokain bolje čistoće, jer se dilerski lobiji nadmeću tko će ponuditi bolju robu. Mnogi uzimaju kokain samo vikendom, pa neko vrijeme mogu izdržati ritam posla i rada, a neki ga uzimaju upravo da bi mogli izdržati naporan ritam rada, ali onda brzo propadaju”, upozorava dr. Sakoman.
Kokain je veliki biznis. Kad su prije pet godina objavljeni rezultati analize otpadnih voda, računica je govorila da se u Zagrebu mjesečno proda oko 25 kilograma kokaina: ako je danas njegova koncentracija u otpadnim vodama triput veća, govorimo o 75 kilograma mjesečno, odnosno 900 kilograma godišnje, što se uklapa u procjene stručnjaka da se u čitavoj Hrvatskoj godišnje proda i do tonu i pol kokaina. Uz cijenu od 600 kuna po gramu, dolazimo do brojke veće od pola milijarde kuna godišnjeg kokainskog prometa samo u Zagrebu, odnosno skoro milijardu kuna u cijeloj zemlji.
Stoga dr. Sakoman ističe da je kokainski biznis glavni izvor novca za organizirani kriminal u Hrvatskoj, navodeći da se tim “crnim novcem” masovno kupuju nekretnine i preko koruptivnih linija osvajaju pozicije u društvu i u sustavima moći.
“Mafija zgrće milijarde, a policija i represivni sustav ne reagiraju u dovoljnoj mjeri. Svakog vikenda nekoliko tisuća Zagrepčana šmrče po noćnim klubovima i kafićima, a prođu tjedni bez ijedne zapljene. Kako je to moguće?”, pita se zagrebački psihijatar dr. Sakoman.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
