Dr. Sakoman: Od 2015. potrošnja kokaina porasla je za 500 posto

“Kad bih stavio na vagu komentiranje ove najnovije zapljene kilograma kokaina i realnu situaciju kad je riječ o dostupnosti droge u RH, to je kap u moru kokaina kojim je zatrpana Hrvatska”, rekao je stručnjak za liječenje ovisnosti, psihijatar Slavko Sakoman, koji je u Novom danu komentirao akciju policije i carine u kojoj je sa kilogramom kokaina uhićen muškarac iz Brazila.

Sakoman kaže kako je za pohvalu svaka akcija policije i carine.

“Od 2015. potrošnja kokaina, vezana uz veliku dostupnost, porasla je za 500 posto, amfetamina za 1000 posto, kanabisa za 500, ekstazija 400 posto… Istraživanje potrošnje droge temeljem analize otpadnih voda pokazalo je da je Zagreb bio, radnim danima, na prvom mjestu po potrošnji kanabisa, vikendom je Amsterdam bio jači. Što se tiče kokaina, izbili smo na osmo mjesto”, govori.

> Neuropsihijatar Sakoman: Koliko treba vremena da se kokain nabavi u Zagrebu? 3 minute!

> Dr. Sakoman o porastu uporabe kokaina u Zagrebu za 300 posto: ‘Kriminalci zgrću milijarde, a policija i represivni sustav ne reagiraju u dovoljnoj mjeri’

Nema veze s pandemijom

Floskule su, kaže, priče da se ponašanje ljudi promijenilo zbog pandemije. “U Hrvatskoj je to skokovito, intenzivno i naglo počelo godinama prije pandemije i potresa”, objašanjava.

Droge su moćno sredstvo za zadovoljavanje čovjekovih težnji da pobjegne od realiteta, kaže Sakoman. “Ljude treba učiti, educirati i naučiti ih koje su posljedice odluke da uzima drogu.”

“Kad netko uđe u taj žrvanj, kad postane ovisan, kako ga skinuti s toga? Čitava stvar se vrti oko programa koji štiti ljudsko zdravlje i omogućava normalno socijalno funkcioniranje.”

Pisao je, kaže dva pisma, ali “politika ne čini ništa”. Droge ima svuda i prilično je lako dođi do nje.

Odgoj je ključna stvar

Ključna riječ je, kaže Sakoman, odgoj. Glavni zadatak je da se djeca nauče ponašanju, a djeca se danas rano seksualiziraju i erotiziraju.

“Ako roditelji održavaju kvalitetan odnos s djecom, to im daje moć da dijete prihvaća granice u određenim vrstama ponašanja. Djeca osjećaju te granice do kojih mogu ići. Postoje programi na kojima pratiš dijete ne telefonu i imaš nadzor nad time. Moja kćerka ima djecu i ona zna za svaku tipku koju dotaknu na telefonu”, kaže.

On smatra i da roditelj mora primijetiti promjenu ponašanja kod djeteta i da onda s djetetom treba razgovarati dok se ne utvrdi što je problem. “Ako se stvar ponavlja, djeca su ovisna o igricama i telefonima… Može doći do pravog rata. Uvijek je pitanje što im daješ ako im nešto uzimaš. … Djecu treba odgajati da žive u realnom svijetu, da sazriju.”

Izopačen zdravstveni sustav

“Mi imamo izopačen zdravstveni sustav koji je potpuno orijentiran na bolest. Čovjek želi biti živ, sve će dati da se izliječi. Bolest je postala izvorište profita. Za razliku od privatnog sustava, u kojemu zarađuju, javni treba biti orijentiran na zaštitu zdravlja”, objašnjava i dodaje kako broj izliječenih ljudi nije uspjeh nego dokaz da se nije uspjelo izgraditi društvo zdravlja.

Koliko je važna prevencija?

Govorio je i o važnosti prevencije koja se, kaže, konstantno prešućuje.

“Vrh politike samo govori ‘dali smo, dali smo’. Što ste vi dali? Recite koliko ste uzeli temeljem prodaje duhana, alkohola… Recite koliko ste milijardi uzeli u proračun jer niste radili na prevenciji. Ako oni više gledaju koliko će novca uzeti iz džepova ljudi, jer nitko ljude ne odvraća od tih ponašanja… Danas puši devet puta više djece nego u Norveškoj i deset puta više nego na Islandu. Postoje učinkoviti programi u zemljama koje svakodnevno brinu za ljude”, zaključuje.