Hina je u petak objavila vijest da je Transparency International pred hrvatskim pravosuđem podnio tužbu protiv udruge Transprency International Hrvatska i Davorke Budimir „kako bi spriječio da ona i njena organizacija koriste ime i logotip Transparency Internationala u javnosti bez dopuštenja TI-a.“
Za Narod.hr Davorka Budimir poručuje kako je informaciju o navodnoj tužbi saznala iz medijskih napisa rekavši kako je riječ o pritisku određenih medija i udruga na nju osobno i na rad udruge. “Cilj je pritisak na hrvatsku javnost i pravni sustav Republike Hrvatske.”
Tvrdi da povod tih napada leži u tome što je rad TIH-a prepoznat u javnosti, a ona između mnogih kvalitetnih kandidata predložena u Nacionalno vijeće za strategiju suzbijanja korupcije od strane Odbora za izbor i imenovanja.
„Nacionalno vijeće je formirano i u njega je imenovan naš član Ivica Kruhoberec. Vjerujem da će on kroz svoj angažman nastaviti borbu protiv korupcije jednakom žestinom kao i do sada.“ rekla je Davorka Budimir, predsjednica udruge Transparency international Hrvatska, koja se zalaže za suzbijanje korupcije.
U daljnjem razagovoru govorila je o djelovanju udruge i tijeku pritisaka njemačkog TI-a na njihovu udrugu.
„Mi smo udruga koja legalno i legitimno djeluje u Hrvatskoj“
Udruga Transparency International Hrvatska osnovana je 2000. te je, navodi Budimir, ravnopravna s njemačkom udrugom Transparency International, s kojom je potpisan ugovor o suradnji prvi puta 2005.godine, pet godina nakon njenog osnivanja.
„TI je njemačka nevladina udruga registrirana po njemačkim zakonima sa sjedištem u Berlinu, a ne međunarodna organizacija kako se predstavlja“ kaže Budimir te nastavlja: „Mi nikada nismo dobili službenu odluku niti jednog tijela TI-a osim mail poruke u ožujku 2016. o prekidu suradnje. Ugovor nije potpisan e-mailom, pa tako ne može niti biti raskinut. Naši članovi skupštine odlučili su da ćemo se nastaviti boriti i moj je zadatak da provedem tu odluku. S našom situacijom odmah smo upoznali najviše političke institucije u Hrvatskoj kao i diplomatsku zajednicu.“
Sam postupak reakreditacije bio je netransparentan, a ne možemo prihvatiti činjenicu da su se odluke donosile na temelju kleveta tajnih informata iz Hrvatske. Nedopustivo je da pojedinci hodaju po Hrvatskoj obilaze institucije i udruge te na taj način prikupljaju informacije koje su presudne u ocjeni nečijeg rada, a to se u našem slučaju dogodilo. Odluku o nama donio je Upravni odbor u kojem djelom sjede isti oni koji su nas prethodno ocjenjivali u Akreditacijskom odboru. Nako što smo se žalili na odluku predsjedniku Tranaparency Internationala odluka je suspendirana 2.1.2016. godine te je formirano posebno tijelo. U to novo tijelo predsjednik je imenovao opet tri člana tog istog Upravnog odbora. Nakon toga nas više nikada nisu kontaktirali, već su samo 14.3. 2016 poslali email o prekidu suradnje. Od tada do danas upućivali smo pisma ne samo predsjedniku i članovima Upravnog odbora, već svim podružnicama diljem svijeta, donatorima i izvršnim direktorima. Predsjednik i Uprava nikada nisu niti pristojno odgovorili da su primili mail ili pismo već su nas ignorirali, ali nam se zato javilo nekoliko podružnica koje su također bile nezadovoljne suradnjom.
Naš valjani ugovor je na snazi, a on predviđa da se u slučaju spora među strankama prvo primjenjuje arbitražni postupak, a nakon toga sudski proces pred sudom u Njemačkoj. Očekujemo poštivanje procedure.
Što se tiče našeg imena Transparency Internationla Hrvatska, mi smo pod tim znakom i imenom osnovani 2000. godine. Sporazumom je predviđeno da ukoliko dođe do prekida suradnje udruga zadržava ime koje je nosila prije potpisivanja, a to je u našem slučaju Transparency International Hrvatska.
Također smatra nepojmljivim da o tužbi pred hrvatskim pravosuđem, kao stranka u postupku, doznaje iz medija.
„Mi smo udruga koja legalno i legitimno djeluje u Hrvatskoj sukladno Zakonu o udrugama i svim propisima, a što se može provjeriti u Registru udruga i Registru neprofitnih organizacija. Ne dozvoljavamo da se s nama manipulira niti da budemo ispostava iskorištena za tuđe interese. Odgovaram članovima udruge i dužna sam provoditi naše zajedničke odluke, te štititi integritet svih nas zajedno i svakoga pojedinačno.“ zaključila je.
Zašto je došlo do prekida suradnje između TI-a i TIH-a
Davorka Budimir osvrnula se na pojedine zamjerke koje su bile upućene udruzi.
“Tri su temeljne zamjerke bile na naš rad: nedovoljna suradnja s udrugama okupljenim u Platformu 112, nedovoljna financijska stabilnost i aktivizam bez novčane naknade. Pri tome niti u jednom trenutku nismo znali što bi bila “dovoljna suradnja ili dovoljna stabilnost”, drugim riječima radi se o kriterijima koji se mogu samo subjektivno procjenjivati.“
Na prigovor o nedovoljnoj suradnji s Platformom 112 poručila je: „Platforma 112 kojoj je TIH bio osnivač uspostavljena je kao mreža udruga kako bi se ispunili uvjeti za ulazak Hrvatske u EU i zatvaranje poglavlja 23. Odlukom članova naše skupštine od 31.10.2014. godine istupili smo iz te mreže, jer smo htjeli biti aktivni samo u onim područjima koja se odnose na pitanja borbe protiv korupcije, a od nas se tražilo da sudjelujemo i u onim temamo koje nisu dio naše misije. Za nas je borba protiv korupcije prioritetno pitanje opstanka hrvatskog društva, jer korupcija nije niti lijeva niti desna. Presudnu ulogu u tom procesu imala je regionalna koordinatorica zadužena za Hrvatsku koja je uspostavila usku suradnju s pojedincima iz ove mreže opstruirajući naš rad.
Također se osvrnula na prigovore o nedovoljnoj financijskoj stabilnosti poručivši kako za njih nema osnove.
„Teško je zadovoljiti kriterij kada ne znate kolika je „dovoljna financijska stabilnost“, a očito da solventnost i likvidnost, te transparentno financijsko poslovanje nisu dovolnji. I to tvrdi središnjica iz Berlina koja ima godišnji budžet od 70 milijuna dolara, a za Hrvatsku podružnicu nema sredstava.”
Na zamjerku zbog aktivizma bez naknade poručila je:
„Smatramo da je Hrvatska u jako velikoj krizi i da uloga udruga koje bi trebale doprinositi demokratizaciji društva nije u tome da svoj rad temelje na radu u punom radnom vremenu za plaću, već da potiču aktivizam građana i promiču pozitivne društvene vrijednosti poput poštenja i odgovornosti. Zamjeriti nekome koji poklanja svoje vrijeme, vještine i znanje bez novčane naknade je sramotno. Rado bih vidjela sve te profesionalne aktiviste da rade u realnom sektoru puno radno vrijeme, a da onda nakon rada odvoje dio slobodnog vremena i bez financijskog interesa doprinesu kvaliteti života u svojoj sredini. Lako je biti ujutro sveučilišni nastavnik, zaposlenik nekog instituta ili zaposlenik udruge, a poslijepodne i vikendom civilni aktivista, te na taj način prelijevati sve resurse koji ti stoje na raspolaganju bez opasnosti da će netko ocjenjivati kvalitetu rada, učinkovitost i financijske rezultate.”
Također je dodala: “Nakon što je javnost informirana o financijskim malverzacijama u udrugama, pa i nekima koji su članovi Platforme 112 vrijeme je da se istraže stvarne mreže utjecaja pojedinaca u njima. Jako je važno da se u Hrvatskoj razvije snažno, neovisno i pluralističko civilno društvo koje će se zalagati za različite stavove i mišljenja, argumentirani dijalog i pritisak na stvarne kreatore političkih odluka. Za vrijeme dok sam ja na čelu TIH-a svi mi zajedno uložili smo mnogo sati rada i za to nismo bili plaćeni niti smo dobivali novčane naknade, a javnost je naš rad prepoznala.
„Vanjski članovi saborskih odbora nisu potrebni ako se ne biraju po stručnosti“
Davorka Budimir osvrnula se i na ovotjedno imenovanje vanjskih članova odbora u Hrvatskom saboru gdje se izbor događao po stranačkom ključu, a ne po kriterijima stručnosti. Istaknula je da su u te odbore kao vanjski članovi ušli mnogi bivši saborski zastupnici ili pojedinci bliski političkim strankama te poručila: „Postavlja se pitanja zašto se uopće biraju vanjski članovi saborskih odbora. Ako se ne biraju zbog svog aktivizma i stručnosti, onda vanjski članovi saborskim odborima nisu ni potrebni, već postaju dodatni trošak za javne financije.“
Nedostatak kriterija: vanjski članovi saborskih odbora birani po stranačkom ključu?
Za kraj je poručila kako će udruga i dalje nastaviti sa svojim zalaganjem i aktivnostima „jer smatramo da je ključ opstanka hrvatske države i njezinog daljnjeg razvoja stvarna borba protiv korupcije na svim razinama. Za to nije potreban pritisak iz Berlina niti s nekog drugog mjesta, već stvarna želja svakog građanina da se možemo, moramo i imamo pravo boriti za poštenije društvo.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa
