Dr. sc. Hasanbegović o Milanovićevoj izjavi glede spomen-ploče HOS-ovcima: ‘Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada’

Foto: fah

Nakon što je predsjednik Zoran Milanović u Jasenovcu izjavio da spomen-ploču poginulim hrvatskim braniteljima iz redova HOS-a u Jasenovcu (koja je iz Jasenovca premještena u Novsku) treba “baciti”, za komentar te izjave upitali smo saborskog zastupnika i predsjednika stranke “Blok za Hrvatsku”, dr. sc. Zlatka Hasanbegovića. Također smo ga upitali i o današnjoj 75. obljetnici proboja posljednjih zarobljenika iz logora Jasenovac 1945.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada.” – rekao je o Milanoviću, a zatim nastavio:

“Sve što o tome mislim sam jasno i bez kompromisa govorio i rekao i po cijenu političke egzekucije. Narod će se na izborima izjasniti kakvu želi hrvatsku državu.”

> Tko su i kako su poginuli HOS-ovci čiju bi spomen-ploču Milanović ‘bacio negdje’?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (FOTO) Milanović u Jasenovcu: ‘HOS-ovu ploču treba baciti, a na komemoraciju žrtvama na Bleiburgu nikada nisam i neću ići’

Što je rekao Milanović?

Podsjetimo, za HOS-ovu ploču koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku predsjednik Milanović rekao je da je treba ukloniti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To treba maknut, baciti negdje. To nema veze s Domovinskim ratom”, kazao je Milanović, a pozvao se i na predsjednika Franju Tuđmana.

“Svi znamo da je predsjednik Tuđman samo vrebao priliku kada da paravojne formacije pripoji pod svaku cijenu Hrvatskoj vojsci i to je uspjelo odmah ’92. godine. Onaj tko se borio za Hrvatsku i misli da se borio ’91. godine pod ‘Za dom spremni’, nije se on borio za hrvatsku državu, odnosno, nije se borio samo za hrvatsku državu nego i za restauraciju države iz ’41. godine. I to je potpuno jasno”, kaže Milanović.

“Nadam se da će neke stalno iritantno prisutne teme nakon pandemije splasnuti. I da ćemo ih na ljude koji ih budu potencirali gledati s podsmijehom, a ne s prijezirom”, dodao je,a potom odgovorio i hoće li odati počast žrtvama na Bleiburgu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nisam nikada išao i neću ići. Moj stav je poznat”.

Tko su bili poginuli HOS-ovci čija su imena uklesana u ploču koju bi Milanović “bacio”?

Na spomen-ploči premještenoj iz Jasenovca u Novsku stoji da su “Neovisnost i suverenost Republike Hrvatske životima izborili i bojovnici Hrvatskih obrambenih snaga – HOS-a, 1. satnije ‘Ante Paradžik’”. Uz imena poginulih HOS-ovaca na ploči piše kako je podižu HOS Jasenovac i Udruga branitelja HOS-a grada Zagreba, a na grbu HOS-a uz ostalo stoji i natpis “Za dom spremni”, kojeg su članovi HOS-a koristili u Domovinskom ratu.

Uklesana imena na crnoj mramornoj ploči: Mario Huis, Dino Simić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postrojba HOS-a nosila je naziv “1. Satnija Ante Paradžik“, tijekom ratnih mjeseci, od listopada do kraja 1991. godine, a njezini pripadnici – dragovoljci odani Hrvatskoj – bili su na bojišnici oko Novske i Jasenovca gdje je bilo najteže.

Slavko Jager bio je Slovenac iz Maribora koji se pridružio HOS-ovcima u borbi protiv velikosrpske agresije sa samo 25 godina. Rođen je 17.11.1966., živio u Sloveniji, neoženjen. Poginuo je 29. studenog 1991. Bio je teško ranjen, pao u okruženje i ruke četnicima. Četnici su mu iskopali oči odvijačem, lomili mu kosti te ispalili u njega čak 76 metaka.

Pri pokušaju njegovog spašavanja poginuli su Davor Milaković i Miro Petrin, mladići od 25 i 20 godina.

Davor Milaković rođen je 21.2.1966. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 29.11.1991. na precrpnoj stanici u mjestu Drenov Bok kod Jasenovca. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Miro Petrin rođen je 8.7.1971. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 29.11.1991. na precrpnoj stanici kod Jasenovca – Novska. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Miroslav Martinovski rođen je 8.5.1961. u Vinkovcima. Živio je u Zagrebu, oženjen, i bio je otac troje djece. Zapovjednik postrojbe HOS-a, bio je pripadnik 125. BR HV. Preminuo je 9.11.1991. u bolnici u Zagrebu. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Mario Huis bio je prvi Zagrepčanin iz satnije HOS-a “Ante Paradžik” koji je poginuo. Rođen je 4.2.1962. u Valpovu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo 5.10.1991. u selu Košutarica, kod Jasenovca.

Milan Špoljarević ubijen je u zadnjim satima “Oluje”.

Jedan od poginulih bio je rođen kao Srbin, pravoslavac, a poginuo je kao HOS-ovac – Dino Simić. Rođen je 28.7.1966. u Belišću. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 14.10.1991. između sela Bročice i Jasenovca. Pokopan je u Zagrebu.

Zlatko Klasić rođen je 15.6.1952. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 5.10.1991. u selu Košutarica kod Jasenovca.

Ivan Bebić rođen je 31. svibnja 1967 g. u Lipovicama. Poginuo (ubijen) je 4. studenog 1991. u Mikulicima (Zagreb)

Željko Grgić rođen je 1966. g. Poginuo je 11. prosinca 1991. g. kod Jasenovca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.