Tko su i kako su poginuli HOS-ovci čiju bi spomen-ploču Milanović ‘bacio negdje’?

Foto: udhos-zagreb.hr, Fah; fotomontaža: Narod.hr

Nedavno izabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji bi inače dvojezične ploče u Vukovaru postavio i po noći i u podne, nakon komemoracije u Jasenovcu za spomen-ploču pobijenim bojovnicima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, ustvrdio: “To treba maknut, baciti negdje. To nema veze s Domovinskim ratom. Onaj tko misli da se u Domovinskom ratu pod ‘ZDS’ borio samo za Hrvatsku mora znati da se borio i za NDH te pod potpuno krivim geslom. Republika Hrvatske je priznata u siječnju 1992., tad je počela ta serija priznanja. Mi smo i u socijalizmu imali najveći broj državnih atributa. Nadam se da će neke stalno iritantno prisutne teme nakon pandemije splasnuti. I da ćemo ih na ljude koji ih budu potencirali gledati s podsmijehom, a ne s prijezirom”, dodao je bivši predsjednik SDP-ove vlade.

Ime Zorana Milanovića, rođenog 1966., ne može se pronaći u Registru hrvatskih branitelja. Iako je u to vrijeme bio u naponu snage, nije zabilježeno da je sudjelovao u obrani domovine. Godine 2015. izjavio da je u Domovinski rat “išla sirotinja i nepismeni, a elita i bogati ostala u uredima i na sveučilištima”, a ranije je pričao o građanskom ratu u Hrvatskoj, negirajući tako krivnju Srbije i pobunjenih Srba koji su počinili genocid u Domovinskom ratu od Vukovara do Konavala.

> (VIDEO) Milanović o ćirilici u Vukovaru: ‘Opet bih napravio isto!’

> Predsjednik Udruge dragovoljaca HOS-a: Mi HOS-ovci nemamo veze s NDH, zašto ‘Za dom spremni’ nisu zabranili od ’91. do ’95.?

> (VIDEO) Ne zaboravimo: Milanović obećavao Hrvatskoj ‘pakao’ i radikalne podjele ‘mi ili oni’

> (VIDEO) Milanović šokirao kao premijer izjavama o građanskom ratu, a može li poput Mesića naštetiti Hrvatskoj vojsci?

Iako je temelj suvremene Hrvatske Domovinski rat i vrijednosti koje su proizašle iz njega, iako je Republika Hrvatska svojim zakonima zaštitila simbole (ratne zastave i znakovlje, službenih postrojbi RH), po starom obrascu Zoran Milanović, poznat i po tome što je Hrvatskoj obećao “pakao” i radikalne podjele “mi ili oni”, Domovinski rat opet dovodi u kontekst Drugog svjetskog rata, a hrvatski se simboli na isti način na koji su velikosrpski agresori ocrnjivali Hrvate prozivaju ‘ustaškim’.

 

Pogledajte što o Jasenovcu 1991. kaže tzv. ‘Srpska vojska Krajine’ – paravojska čiji su pripadnici vjerojatno mučili i pobili HOS-ovce, a čija su imena ispisana na spomen-ploči i čija bi imena, odnosno tužni spomen na njih izabrani hrvatski predsjednik Milanović bez imalo pijeteta “bacio negdje”.

 

Hrvatske obrambene snage (HOS) bile su među prvim organiziranim vojnim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

U Hrvatskoj, HOS se kasnije integrirao u Hrvatsku vojsku početkom 1992. prilikom restrukturiranja vojnih snaga unutar Republike Hrvatske.

HOS-ovci su redovito bivali raspoređeni tamo gdje su bila najteža ratišta, od Sajmišta u Vukovaru do Srđa iznad Dubrovnika.

Nakon što je 23. studenog 1991. objavljen proglas o općoj mobilizaciji, jedinice HOS-a postupno se uklapaju u redove Hrvatske vojske.

Dana 13. siječnja 1992. sve postrojbe HOS-a dobile su zapovijed o pripajanju Hrvatskoj vojsci. Taj je proces u najvećoj mjeri završen do ožujka 1992. godine.

Hrvatska vojska preuzela je logore za obuku HOS-ovaca. Neke jedinice HOS-a zadržale su službenu samostalnost do 1993., ali kao dio Hrvatske vojske.

Na spomen ploči stoji pak da su “Neovisnost i suverenost Republike Hrvatske životima izborili i bojovnici Hrvatskih obrambenih snaga – HOS-a, 1. satnije ‘Ante Paradžik’”. Uz imena poginulih HOS-ovaca na ploči piše kako je podižu HOS Jasenovac i Udruga branitelja HOS-a grada Zagreba, a na grbu HOS-a uz ostalo stoji i natpis “Za dom spremni”, kojeg su članovi HOS-a koristili u Domovinskom ratu.

Uklesana imena na crnoj mramornoj ploči: Mario Huis, Dino Simić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević.

Postrojba HOS-a nosila je naziv “1. Satnija Ante Paradžik“, tijekom ratnih mjeseci, od listopada do kraja 1991. godine, a njezini pripadnici – dragovoljci odani Hrvatskoj – bili su na bojišnici oko Novske i Jasenovca gdje je bilo najteže.

Slavko Jager bio je Slovenac iz Maribora koji se pridružio HOS-ovcima u borbi protiv velikosrpske agresije sa samo 25 godina. Rođen je 17.11.1966., živio u Sloveniji, neoženjen. Poginuo je 29. studenog 1991. Bio je teško ranjen, pao u okruženje i ruke četnicima. Četnici su mu iskopali oči odvijačem i polomili mu svaku kost te ispalili u njega čak 76 metaka!

Pri pokušaju njegovog spašavanja poginuli su Davor Milaković i Miro Petrin, mladići od 25 i 20 godina.

Davor Milaković rođen je 21.2.1966. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 29.11.1991. na precrpnoj stanici u mjestu Drenov Bok kod Jasenovca. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Miro Petrin rođen je 8.7.1971. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 29.11.1991. na precrpnoj stanici kod Jasenovca – Novska. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Miroslav Martinovski rođen je 8.5.1961. u Vinkovcima. Živio je u Zagrebu, oženjen, i bio je otac troje djece. Zapovjednik postrojbe HOS-a, bio je pripadnik 125. BR HV. Preminuo je 9.11.1991. u bolnici u Zagrebu. Posljednje počivalište je na groblju Mirogoj.

Mario Huis bio je prvi Zagrepčanin iz satnije HOS-a “Ante Paradžik” koji je poginuo. Rođen je 4.2.1962. u Valpovu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo 5.10.1991. u selu Košutarica, kod Jasenovca.

Milan Špoljarević ubijen je u zadnjim satima “Oluje”.

Jedan od poginulih bio je rođen kao Srbin, pravoslavac, a poginuo je kao HOS-ovac – Dino Simić. Rođen je 28.7.1966. u Belišću. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 14.10.1991. između sela Bročice i Jasenovca. Pokopan je u Zagrebu.

Zlatko Klasić rođen je 15.6.1952. u Zagrebu. Živio je u Zagrebu, neoženjen. Poginuo je 5.10.1991. u selu Košutarica kod Jasenovca.

Ivan Bebić rođen je 31. svibnja 1967 g. u Lipovicama. Poginuo (ubijen) je 4. studenog 1991. u Mikulicima (Zagreb)

Željko Grgić rođen je 1966. g. Poginuo je 11. prosinca 1991. g. kod Jasenovca.

udhos-zagreb.hr

HOS-ov grb sa ‘Za dom spremni’ registriran u državnom uredu

U registar udruga je UDHOS-Zagreb, kako glasi skraćeno ime udruge, upisan 7. prosinca 1998. godine, a osnivačku skupštinu imali su 14. studenog iste godine. Na vlasti u Hrvatskoj tada je još uvijek bio HDZ pod vodstvom dr. Franje Tuđmana.

> Branitelji SDŽ: Ako je ‘Za dom spremni’ iz Domovinskog rata ustaški pozdrav, onda je i Ratko Mladić antifašist

> Dr. Jareb: Napada se ‘za dom spremni’, a veliča Titova petokraka!

> Kome koriste pojedinačni ekscesi oko kontroverznog pozdrava “Za dom spremni”?

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 70/97) Osnivačka
skupština Udruge dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga grada Zagreba, održana
dana 14. studenog 1998. godine u Zagrebu, donijela je
STATUT
UDRUGE DRAGOVOLJACA HRVATSKIH
OBRAMBENIH SNAGA
GRADA ZAGREBA

Članak 5.
Udruga posjeduje pečat. Pečat Udruge okruglog je oblika, promjera 40mm. Uz
vanjski obod trostrukog pletera je ispisan puni naziv te adresa sjedišta Udruge, a u
sredini stilizirani grb republike Hrvatske. Iznad stiliziranog Hrvatskog grba upisano je
velikim slovima HOS, a ispod stiliziranog Hrvatskog grba upisano je manjim velikim
slovima od gornjeg upisano HOS za 50% manji ispis i glasi ZA DOM SPREMNI. Oko
grba je stilizirani pleter.
Pravo korištenja pečata ima predsjednik i dopredsjednik udruge i lanovi udruge,
koje ovlasti predsjednik Udruge.
Udruga ima znak veličine 100 mm i opisan je identičan pečatu, sa sljedećim
bojama:
Vanjski trostruki pleter je srebrene boje, dio hrvatskog grba je sastavljen od dvadeset
pet kvadrata srebrne crvene boje na crnoj podlozi . Stilizirani pleter oko grba je plave
i srebrne boje. Na gornjem dijelu znaka vanjskog ruba pletera upisana je skraenica
Udruge i glasi: UDHOS-ZAGREB i srebrne boje.
Udruga ima barjak: Barjak je veliine 2×1 m. Crne je boje, a u sredini barjaka nalazi
se znak Udruge.Rubni dijelovi barjaka ukrašeni su zlatnim resicama.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr