Prof. dr. sc. Podolnjak: ‘Za opoziv predsjednika RH potrebna je dvotrećinska većina u Saboru i USUD-u’

Foto: Siniša Sunara

Radojka Borić, članica radikalno lijeve koalicije Možemo nedavno je putem medija pozvala da se Zoran Milanović povuče s mjesta predsjednika Republike Hrvatske uvrijeđena njegovim kritiziranjem političara na lijevoj sceni. Dok Borić od Milanovića traži ostavku, podsjetimo i da je jedan od prvih koji je izašao s idejom o predsjednikovu opozivu bio HDZ-ov veteran Vladimir Šeks. Do sada niti jedan predsjednik nije bio opozvan, a najbliže tome je bio Stipe Mesić 2006. godine nakon ukidanja statusa zaštićenog svjedoka u slučaju „Tužitelj protiv Tihomira Blaškića“ u kojem je Mesić 1997. godine. O opozivu predsjednika se razmišljalo i 2014. godine kada je srbijanski veleposlanik Radivoje Cvetićanin tvrdio da mu je Ivo Josipović dostavljao tajne spise.

O postupku i preduvjetima za opoziv predsjednika i što o tome kaže Ustav, za Narod.hr je komentirao ustavni stručnjak prof. dr. sc. Robert Podolnjak.

“Postupak za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike propisan je Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Poslovnikom Hrvatskog sabora.

Članak 105. Ustava Republike Hrvatske propisuje da je predsjednik Republike odgovoran za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a o odgovornosti predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske također dvotrećinskom većinom svih sudaca. Dakle, za pokretanje postupka u Hrvatskom saboru morao bi glasovati najmanje 101 zastupnik, a za odluku Ustavnog suda o odgovornosti predsjednika Republike moralo bi glasovati najmanje 9 od 13 sudaca.

Poslovnik Hrvatskog sabora (članak 118.) propisuje da prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike Saboru može uputiti jedna petina svih zastupnika Sabora (najmanje 31 zastupnik). Taj prijedlog mora sadržavati činjenični opis, pravnu naznaku i dokaze o povredi Ustava Republike Hrvatske koja se predsjedniku Republike stavlja na teret i dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Sabora, uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Sabora na kojoj će se o tome raspravljati.

Navedeni prijedlog zastupnika predsjednik Sabora dostavit će predsjedniku Republike, koji se ima pravo očitovati u pisanom obliku o tom prijedlogu u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike, predsjednik Sabora uputit će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav prijedlog 1/5 zastupnika sa svim relevantnim aktima (činjenični opis, pravna naznaku i dokazi o povredi Ustava Republike Hrvatske) radi davanja mišljenja Saboru o utemeljenosti prijedloga.

>Milanović prozvao Jutarnji list te odgovorio Tomaševiću i Borić na poziv na ostavku: ‘Upisala se u partizane u svibnju 1945. godine’

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav dužan je svoje mišljenje dati u roku od tri dana od dana primitka dopisa predsjednika Sabora kojem je priložen prijedlog zastupnika kojim se traži pokretanje odgovornosti predsjednika Republike.

Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike Sabor donosi dvotrećinskom većinom svih zastupnika u roku od 15 dana od dana očitovanja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Ukoliko Sabor donese odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti predsjednika Republike slijedi postupak na Ustavnom sudu. Prema članku 83. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev Hrvatskoga sabora za utvrđivanje odgovornosti predsjednika Republike mora sadržavati činjenični opis i pravnu naznaku te dokaze o povredi Ustava koja se predsjedniku Republike Hrvatske stavlja na teret. Ustavni sud je dužan pribaviti i stajalište predsjednika Republike o zahtjevu Hrvatskoga sabora i omogućiti mu sudjelovanje u postupku.

Ustav propisuje da Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti predsjednika Republike za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost predsjednika Republike za povredu Ustava. Ustavni sud će odlukom odbiti neosnovani zahtjev ili utvrditi odgovornost predsjednika Republike Hrvatske (članak 84. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu).

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava“, zaključio je za Narod.hr prof. dr. sc. Podolnjak.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr