“Prije svega se mora postaviti model kako poticati ostanak mladih u Hrvatskoj. Iseljeništvo je veliki investicijski potencijal, no prema iseljeništvu se treba odnositi drugačije i pokazati da su dio Hrvatske i hrvatskog bogatstva. Ići s mjerama u predizborno vrijeme da bi se opstalo na vlasti i u samoj stranci, to je potvrda današnjeg hrvatskog puta, a po ključnim pokazateljima smo na dnu Europe.”, istaknuo je u razgovoru za Narod.hr demograf Stjepan Šterc.
> U ime obitelji: Do kada će Hrvati izvan Hrvatske na izborima biti građani drugog reda?
S dr. sc. Štercom smo razgovarali povodom najava predsjednika Vlade Andrej Plenković, a potom i ministra rada Josipa Aladrovića kako će financijski poduprijeti povratak iseljenih građana tako što će postojeće državne mjere zapošljavanja proširiti i na tu skupinu građana. Detalji će se znati u travnju, ali će financijske potpore povratnicima navodno biti slične onima koje se već isplaćuju za samozapošljavanje. Odnosno, preko Zavoda za zapošljavanje mogu dobiti 75.000 do 100.000 kuna za pokretanje privatnog biznisa. Tko od njih preživi godinu dana i tijekom tog razdoblja uplaćuje doprinose, državi ne mora vratiti ništa.
“Jedini interes je opstanak na vlasti”
“Ove mjere su podcjenjivanje svih nas. U zadnjoj godini mandata, pred izbore, sjete se nekih demografskih mjera. Jednu mjeru koju već provode za domaću populaciju, samo se sjete prebaciti na iseljeništvo. Niti jedan razlog iseljavanja mladih zapravo nije promijenjen, nema ozbiljne koncepcije, niti ključnih strateških odluka vezanih uz problematiku. Ne uzima se model neke zemlje koja je mjere već primjerila, već se radi o poigravanju u interesu opstanka na vlasti.”, ocijenio je Šterc.
“Po ključnim pokazateljima smo na dnu Europe”
Smatra da Vlada najprije treba potaknuti ostanak mladih u Hrvatskoj te promijeniti politiku prema iseljenicima koja je trenutno neprihvatljiva.
“Prije svega se mora postaviti model kako poticati ostanak mladih u Hrvatskoj. To je vezano za investicije, ako nema vanjskih, onda se treba okrenuti investicijama prema hrvatskom iseljeništvu. Interes u hrvatskom iseljeništvu sigurno postoji, jer godišnje šalju skoro 18 milijuna kuna doznaka te mogu biti i veliki investicijski potencijal. No, prema iseljeništvu se treba odnositi drugačije i pokazati da su dio Hrvatske i hrvatskog bogatstva. Ići s mjerama u predizborno vrijeme da bi se opstalo na vlasti i u samoj stranci, to je potvrda današnjeg hrvatskog puta, a po ključnim pokazateljima smo na dnu Europe.”
Šterc ističe da se pri donošenju odluka ključnih za društvo Vlada ne konzultira sa stručnom javnosti, niti dublje analizira probleme, već je isključivo bitna “politička pripadnost.”
“Sve se u Hrvatskoj odvija u političko-diplomatskoj sferi, nema ozbiljne analize, projekcija i testiranja. Cijela znanost je stavljena u drugi plan i postaje nebitna.”, zaključuje dr. Šterc.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
