Dr. sc. Trpimir Goluža za Narod.hr: Hrvatska izumire, a Tomašević ukida uspješnu demografsku mjeru

Trpimir Goluža
Foto: Trpimir Goluža

Dr. sc. Trpimir Goluža, nezavisni gradski zastupnik u Klubu Mosta u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, svojim se beskompromisnim i konstruktivnim nastupima prometnuo u jednog od glavnih oponenata aktualnoj gradskoj vlasti. Riječ je o uvjerljivo najaktivnijem gradskom zastupniku koji ne samo što pokreće niz korisnih inicijativa i prijedloga već nerijetko svojim opservacijama uznemirava uspavanu skupštinsku većinu iz platforme Možemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Vrlo ste zapaženi u Gradskoj skupštini. Sami ste aktivni gotovo koliko i cijeli Klub vladajuće platforme. U dosadašnje četiri skupštinske radne sjednice imali ste 45 aktivnosti (pitanja, prijedlozi, rasprave, replike), a njih dvadeset i troje zajedno svega 49 aktivnosti.

Dr. sc. Goluža: Da, vidio sam tu službenu statistiku. Očito se radi o dva dijametralno suprotna pristupa radu u Skupštini. Za mene je Skupština mjesto za argumentiranu raspravu prožetu znanjem i društvenom odgovornošću na temelju koje možemo donijeti kvalitetne odluke usmjerene na dobrobit svih građana Zagreba. Izgleda da vladajući drukčije shvaćaju demokraciju i bit postojanja Gradske skupštine. Čini se kao da preziru demokraciju, a da Skupštinu žele pretvoriti u puki glasački stroj za izglasavanje gradonačelnikovih prijedloga.

Narod.hr: Na prošloj sjednici Gradske skupštine gradonačelnika Tomaševića prozvali ste Pinokiom. Zašto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Goluža: Nije bilo baš tako. Gradonačelnika sam samo upozorio da mu s obzirom na način kako obnaša svoj mandat i koliko drži do svojih predizbornih obećanja, prijeti velika opasnost da od gospodin Senfa postane gospodin Pinokio. Našalio sam se, ali je njega to jako uznemirilo, što mi je čudno jer sam ga doživljavao puno opuštenijim, ali i iskrenijim.

Narod.hr: Izgleda da je taj gradonačelnikov „nadimak“ zaživio u javnosti. Često na prosvjedima vidimo njegove fotografije ukrašene velikim i dugim nosom.

Dr. sc. Goluža: Živimo u demokraciji. Svi imamo pravo izražavati svoje mišljenje, pogotovo o ljudima koji su preuzeli odgovornost obnašanja odgovornih javnih društvenih dužnosti. Naravno, pri tome moramo čuvati dostojanstvo svakog čovjeka. Očito neki prosvjednici dijele moju zabrinutost gradonačelnikovom, sada već kroničnom, nevjerodostojnošću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Narod.hr: Trenutno je u Zagrebu u fokusu interesa javnosti donošenje novog gradskog proračuna i povezano s tim najava ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Kako Vi doživljavate taj pokušaj?

Dr. sc. Goluža: Radi se o ideološki motiviranom, perfidnom pokušaju donošenja nezakonite odluke kojom bi se korisnicima mjere roditelj – odgojitelj prekršila temeljna ustavna prava čime bi se velik broj njihovih obitelji pretvorio u socijalne slučajeve ovisne o tuđoj pomoći. Ako Gradska skupština donese predloženu odluku, to će sigurno uzrokovati brojne sudske sporove koji će Gradu Zagrebu u konačnici vrlo vjerojatno nanijeti značajnu financijsku štetu. Odgovorne za sada na to upozoravam, a poslije se neću libiti tražiti za njih sankcije.

Narod.hr: Gradska vlast tvrdi da je analizom učinkovitosti mjere ustanovila da se radi o financijskoj neodrživoj mjeri za gradski proračun, koja nije polučila pozitivne demografske učinke i koja ima nepovoljne pedagoške i socijalne posljedice za Grad, korisnike i djecu obuhvaćenu mjerom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Goluža: Da, oni upravo to tvrde. Po njima se ukidanjem mjere zapravo pomaže i Gradu i korisnicima i djeci obuhvaćenoj mjerom. Takvo je stajalište nastalo temeljem nestručne, nepotpune i netočne analize učinka dosadašnja mjere pa je samim time i netočno. Mjera je polučila dobre demografske učinke jer je značajno povećala broj trećerođene, četvrtorođene i petorođene djece, ali i pozitivno utjecala na ukupni broj rođene djece jer je pad rođenih u Zagrebu u posljednjih pet godina značajno manji nego onaj u Splitu, Rijeci ili Osijeku. Navodni nepovoljni pedagoški i socijalni efekti ovih mjera za korisnike i djecu samo su alibi i konstrukt koji nema uporište u objektivnom sagledavanju trenutne društvene situacije. To je izmišljotina kojom vladajući pokušavaju opravdati ukidanje odnosno drastično smanjivanje prava korisnika mjere.

Narod.hr: Dakle, smatrate da ukidanjem mjere Grad Zagreb ipak ne pomaže korisnicima?

Dr. sc. Goluža: Ne da im ne pomaže nego baš suprotno, egzistencijalno ih ugrožava i čini ih potencijalnim socijalnim slučajevima ovisnim o tuđoj pomoći. Dugoročno gledano, grad ovime ne pomaže niti sam sebi. Koliko je trenutno vladajućoj garnituri u Gradu Zagrebu uistinu stalo do korisnika mjere i njihove djece najbolje pokazuje činjenica da je praktično ukidanje ove mjere pokrenuto bez prethodnog uspostavljanja kompenzacijskih mjera koje bi trebale korisnicima olakšati adaptaciju na posve drugačiju životnu situaciju. Ukidanje mjere bez unaprijed detaljno razrađenog i terminski definiranog plana implementacije kompenzacijskih mjera, dokaz je da se radi o ishitrenom i ideološki motiviranom potezu, a ne o brizi za većinu gradske djece.

Narod.hr: Kao argument za ukidanje mjere g. Tomašević navodi potrebu za racionalizacijom gradskog proračuna

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Goluža: Slažem se s potrebom za racionalizacijom proračuna. Istovremeno sam mišljenja da se potrebne uštede u gradskom proračunu trebaju ravnomjernije rasporediti na veći broj proračunskih korisnika, a ne da se prvenstveno usmjeravaju na status najranjivijih društvenih skupina, djece vrtićke i predškolske dobi odnosno njihovih roditelja. Od ukupnih 700 milijuna kuna uštede u proračunu, 283 milijuna kuna ili 40% uštede odnosi se na reduciranje mjere roditelj odgojitelj. Zanimljivo je da su uštede u proračunu dominantno usmjerene prema tri posto proračuna, odnosno dijelu namijenjenom poticajnoj populacijskoj politici, i to u situaciji kada Hrvatska doslovno biološki izumire. Prošle godine imali smo prirodni pad stanovništva za 21.000 ljudi, ove godine taj prirodni pad, razlika između umrlih i rođenih, dosegnut će gotovo 30.000 ljudi.

Narod.hr: Kažu u Gradu da će se te uštede usmjeriti na gradnju dječjih vrtića kojih kronično nedostaje gradu.

Dr. sc. Goluža: Proračun za 2022. godinu demantira te njihove tvrdnje. Za proširenje kapaciteta predškolskog odgoja planira se svega 15 milijuna kuna, čime se ukupni kapaciteti namjeravaju povećati tek za 180 djece. Glavnina ušteđenog novca preusmjerava se na plaće zaposlenih u gradskoj upravi. One u bruto iznosu rastu za sedam posto, odnosno u apsolutnom iznosu za 300 milijuna kuna (stavka 311 prijedloga proračuna). Toliko o toj, toliko puta javno izrečenoj, Tomaševićevoj racionalizaciji gradske uprave.

Narod.hr: Vi ste očito zagovaratelj pronatalitetne populacijske politike!?

Dr. sc. Goluža: Držim da bi bilo fatalno zanemariti našu izrazito zabrinjavajuću i dugoročno pogubnu demografsku situaciju i provoditi ravnodušnu demografsku politiku. U posljednjih 30 godina samo prirodnim putem, odnosno razlikom između broja umrlih i rođenih, izgubili smo oko 300 000 stanovnika. Vrlo je izgledno da ćemo, ako ovako nastavimo, u slijedećem desetljeću (2021 – 2030.) izgubiti još 300 000 stanovnika. Demografska revitalizacija Hrvatske jedini je dugoročni način oporavka hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali i održivosti hrvatskog gospodarstva, što god mi mislili o tome i koliko god nekome mjere na tom tragu kratkoročno izgledale kao nepravedno ili bespotrebno rasipanje novaca. Država bez ljudi gubi smisao svoga postojanja. Trebamo sve učiniti da se Hrvatskoj to ne dogodi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.