Dr. sc. Zlatko Begonja o Bleiburgu: ‘Britanci za svoju barbarsku gestu nikada i nikome nisu odgovarali’

Foto: unizd.hr

Uoči nadolazeće obljetnice blajburške tragedije, razgovarali smo s dr. sc. Zlatkom Beognjom, pročelnikom Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Dr. sc. Zlatko Begonja rođen je u Zadru, gdje je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega je završio prvi stupanj Pomorskog fakulteta u Rijeci. Nakon toga završio je studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zadru, a potom i poslijediplomski studij obranom doktorske disertacije „Političke prilike i sudski procesi u Zadru od 1944. do 1948.“.

Znanstveno-istraživačka djelatnost prof. Begonje prioritetno je vezana uz problematiku nacionalne povijesti 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na razdoblje komunizma. Bio je zaposlenik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru te je obnašao i dužnost upravitelja Zavoda. Također je bio član uredništva i tehnički urednik znanstvenog časopisa Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Od svibnja 2015. zaposlenik je Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Narod.hr: Možete li nam ukratko opisati što se na Bleiburgu dogodilo u svibnju 1945.?

Dr. sc. Zlatko Begonja: Bleiburg je simboličko mjesto stradanja odakle je 15. svibnja 1945., pokrenut proces eksterminacije hrvatskih vojnika i civilnih izbjeglica, što su ga provodili jugoslavenski partizani. Protivno tada aktualnim odredbama Ženevske konvencije o postupanjima s ratnim zarobljenicima, započeli su obračun s vojno poraženima, ali i potpuno nedužnim izbjeglicama. U pobjedničkoj euforiji kod njih je prevladavao nastupni delirij mržnje, karakteriziran fenomenom strasti prepoznatljivim pomiješanošću revolucionarne (doktrina KPJ) i pučko-osvetničke strasti. Zbog toga su se brutalne masovne likvidacije brojnih skupina hrvatskih ljudi, događale uglavnom na drugim lokacijama poput onih u Sloveniji, Hrvatskoj, a potom i na križnim putovima, odnosno kolonama smrti diljem ostalih dijelova tadašnje Jugoslavije, koje su trajale sve do 2. kolovoza 1945., godine.

Doc. dr. sc. Zlatko Begonja: Svi raniji pape, bez iznimke, u najboljem su svjetlu vidjeli djelo Alojzija Stepinca

Narod.hr: Kolika je uloga britanske vojske za tragediju na Bleiburgu i je li itko ikada snosio odgovornost za predaju zarobljenika partizanima?

Dr. sc. Zlatko Begonja: Njihova uloga u klasično izvedenoj prijevari s ciljem prepuštanja hrvatskih ratnih zarobljenika i civila jugoslavenskim partizanima, ostaje jednim od posebice neslavnog dijela britanske vojno-diplomatske povijesti. Britanci su svoj postupak izvođenja prisilne deportacije ratnih zarobljenika i civila, opravdavali potrebom tzv. rješavanja balasta, što su još nazivali i „čišćenjem palube“. Ovaj oblik prisilne repatrijacije okončao se 1. lipnja 1945., godine. U kontekstu takvoga njihovog ponašanja valja napomenuti kako se u vrijeme održavanja pregovora na Bleiburgu oko predaje i konačne sudbine hrvatskih vojnika i civila, predstavnik hrvatske vojske obratio britanskom pregovaraču sljedećim riječima. „Gospodine generale, mi znademo, da postoje među saveznicima utanačenja o izručenju vojnika. Međutim, kod nas se ne radi samo o vojsci, nego i o građanskim osobama, koje su dobrovoljno napustile zemlju, da bi se kao politički emigranti sklonili u inozemstvu. Običaj je svih kulturnih zemalja, da primaju i štite političke izbjeglice.“ Britanci ne samo da se nisu ponašali u tim okolnostima kulturno i civilizirano, poštivajući propisane međunarodne norme, nego za svoju barbarsku gestu nikada i nikome nisu odgovarali. Uostalom kao niti počinitelji zločina jugoslavenski partizani.

Dr. Begonja za Narod.hr: ‘Ne želim vjerovati da austrijske vlasti ne poštuju žrtvu i mjesto stradanja na Bleiburgu’

Demokratska država bi trebali nositi obilježja slobode i poštivanja potrebe odavanja pijeteta žrtvama

Narod.hr: Koliki je broj žrtava Bleiburga?

Dr. sc. Zlatko Begonja: O brojčanim podatcima veoma je teško govoriti. Držim kako nije uputno baratati s umanjivanjima, ali niti s multipliciranjem broja stradalih hrvatskih vojnika i civila u spomenutoj Bleiburškoj tragediji. U tom smislu postoje različiti podatci, riječ je zasigurno o desetcima tisuća ljudi, ali najkonkretniji odgovor možemo dobiti u trenutku otkrivanja i istraživanja svih brojnih stratišta nastalih u tom razdoblju na području Slovenije; Hrvatske, kao i na drugim dijelovima bivše Jugoslavije.

Dr.sc. Zlatko Begonja: Struka je za odgodu kurikula – hrvatska povijest se obrađuje u samo 10% gradiva, a Domovinski rat izbačen

Narod.hr: Prošle je godine komemoracija na Bleiburgu održana uz rigorozne kontrole austrijskih lokalnih vlasti koje su se najavljivale i tjednima ranije. Ove je godine tamošnja crkvena vlast zabranila da biskup služi misu za poginule. Svi ti postupci nas iznenađuju, prije svega, jer ih na prijašnjim komemoracijama nije bilo, a zatim jer je riječ o demokratskoj državi koja nije bila pod komunizmom pa bi se očekivao pijetet i poštovanje prema žrtvama i ovoj komemoraciji. Kako Vi komentirate takve postupke?

Dr. sc. Zlatko Begonja: Ova naglo probuđena svijest kod austrijskih vlasti, koja držim ima svoje ishodište, barem jednim dijelom, u trenutno modernom i agresivnom korištenju pojma antifašizma, bez obzira što i kakvo značenje je svojedobno imao i napose danas ima, začuđujuća je utoliko što dolazi od države čija je prošlost u vremenu Drugoga svjetskog rata bila, najblaže rečeno vrtložna. Demokratska država bi trebali nositi obilježja slobode i poštivanja potrebe odavanja pijeteta žrtvama. No, čini mi se kako danas i demokracija dobiva natruhe nedemokracije, pa se tako počinju olako koristiti nedemokratske metode koje se usput nazivaju demokratskim. U ime nekakvog, kako kažu opravdanog rigoroznog nadzora postupanja kod održavanja komemoracije na Bleiburgu, služe se postupcima kojega je koristio i komunistički totalitarni režim, vodeći se pritom potrebom brisanja povijesnoga sjećanja. Što se pak postupka Crkve tiče, mislim kako je i u tom slučaju zaboravljena žrtva i događaj kako bi se ispunili kriteriji prilagodbe i prepoznali znakovi vremena.

Narod.hr nastoji objektivno informirati javnost o svim važnim temama iz Hrvatske i svijeta i onim temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima. Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati vas o najvažnijim događajima potrebna nam je Vaša pomoć. Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr