Gost emisije 55 minuta kod Željke Markić bio je dr. Stepan Šterc. Teme razgovora bile su reforma demografske politike, mjera roditelj – odgojitelj, porezni sustav u smislu revitalizacije stanovništva.
Doc. dr. sc. Stjepan Šterc profesor je te ugledni i poznati hrvatski demograf. Jedan je od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja kao i jedan od autora „Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske”. Bio je član Vijeća za demografski razvitak RH, član Savjeta za prostorni razvoj RH, član Predsjedničkog vijeća, član Povjerenstva za sukcesiju Vlade RH te svjedok u Hagu u obrani hrvatskih generala. Godinama je isticao da je potrebna reforma demografskih mjera kada je malo tko mogao razumjeti o čemu on govori. Stjepan Šterc je jedan od kreatora mjere roditelj odgojitelj koju sada gradonačelnik Tomašević namjerava ukinuti.
O Plenkoviću i HDZ-u
Ja sam radio Strategiju demografskog razvitka za premijera Plenkovića, odnosno za HDZ, dok su išli na nacionalne izbore. Držao sam predavanja o demografskoj revitalizaciji na njihovim klauzurama (zatvorenim sastancima unutar političke stranke). Oni su se smijali na moju rezolutnost. Pri sastavljanju prve Vlade, Plenković me zvao na razgovor kako bi bilo najbolje da u izvršnu vlast ide netko iz političkog, a ne sveučilišnog sustava. Nada Murganić je do tada imala iskustvo vođenja umirovljeničkog doma. Ona je postavljena da usmjerava ključne procese kao osoba koja sasvim slučajno dodiruje tu problematiku i nema blage veze o demografskim mjerama.
O mjeri roditelj – odgojitelj
“Zašto se ta mjera toliko politizira? Sudjelovao sam, uz još tri sveučilišna profesora, u njezinom kreiranju. Primarni cilj mjere je potaknuti pozitivne trendove na demografskom planu. Pokojni gradonačelnik Bandić je bio vrlo afirmativan što se tiče ove problematike te se neprestano zalagao za uvođenjem ove mjere na razini države. Politizacija demografske i imigracijske problematike je pogrešna jer je to ključna problematika Hrvatske, a i Europe. Stanovništvo je najvažniji faktor svakog društva i prostora. U tom stanovništvu su najvažnija djeca jer ona donose budućnost. To ne može nitko negirati. Na tome se mora temeljiti svaka koncepcija gospodarskog razvoja Hrvatske. Ovaj problem se mora maknuti iz ideoloških sfera i staviti u središte nacionalnog interesa.
Šterc je također sudjelovao na sastanku nezadovoljnih roditelja-odgojitelja i gradonačelnika Zagreba Tomaševića. Roditelji-odgojitelji i on, kao jedan od kreatora mjere, predlagali su osnivanje radne skupine. Nju bi sačinjavali predstavnik grada, roditelja, stručnjaka i političara. Primarni cilj bila bi analiza svih učinaka ove mjere te da se donošenje odluke o ukidanju ili modificiranju mjere prolongira do rezultata istraživanja. Tomašević je odbio takav prijedlog.
O demografskoj politici i provodi li se ona u Hrvatskoj
“Za klasičnu revitalizaciju stanovništva kroz populacijski model treba vremena. Dok ta djeca uđu u radnu dob treba proći barem 15 godina. No, postoji i model selektivne migracije. Tu je Hrvatska u prednosti jer ima veći broj stanovništva u iseljeništvu nego u domicilnom prostoru. Kada je to tako, kroz poticajne modele je moguće useljavati iseljeno stanovništvo, u pravilu mlado, obrazovano stanovništvo s djecom. Time se odmah postiže revitalizacija stanovništva. Takav model provele su Irska i Mađarska.”
“Kakve veze ima jesi li lijeva ili desna politička opcija? Mi svi živimo u društvu koje se zove hrvatsko i u prostoru koji se zove Hrvatska. Nama bi svima trebao biti interes budućnost te zemlje. Jedino ako se ne misli da će se sve ove negativnosti nadoknađivati kroz imigraciju stanovništva. Zapravo, zamjena ili supstitucija stanovništva je krajnji završni oblik demografskih negativnosti. Nemojmo zaboraviti da je ona u hrvatskoj prije dvije godine počela. Zadnje dvije godine imamo otprilike 35 000 ljudi iseljenih, a 34 000 useljenih. Što je to nego zamjena stanovništva? Sada možete napraviti projekciju što će se dogoditi idućih 10 godina.”
“Adekvatna populacijska politika mora biti temelj razvitka i opstanka i prema tome se moraju usmjeriti sve ključne poticajne mjere u sustavu, osobito porezni sustav. Sve ovo što se sada radi, mi demografi smatramo samo tehničkim mjerama, npr. dječji doplatak. Što se APN-a tiče, problematično je što je ta mjera usmjerena na zadržavanje gradskog stanovništva.”
O poreznom sustavu
“Općenito je najbolje demografske rezultate moguće postići mjerama iz područja porezne politike, različitim poreznim olakšicama i oslobođenjima. S druge strane, financijske mjere za poticanje nataliteta su, čak i ukoliko ne polučuju željene rezultate, nužne jer pokazuju odnos države prema demografskoj obnovi. Pritom je osiguravanje rodiljne i porodiljne naknade u visini plaće koja se ostvarivala prije dopusta, odnosno u visini prosječne plaće za nezaposlene osnovno polazište. Zašto se ne ukine porez ljudima koji žive u brdsko – planinskom području? To je svega 1 % u poreznom sustavu. Zašto se obiteljima koje imaju više djece, koje ulažu u zajedničku budućnost Hrvatske, ne smanje porezi? Nagradite te ljude, oni su budućnost Hrvatske.”
O privlačenju Hrvata iz dijaspore
Na pitanje voditeljice o tome što bismo trebali učiniti s ciljem privlačenja Hrvata izvan Hrvatske, Šterc navodi kako je za to potrebno uspostaviti selektivnu imigracijsku politiku kakvu vode uređene zemlje – uvoze ono stanovništvo koje im treba.
“Procjenjuje se kako izvan Republike Hrvatske živi otprilike 4.000.000 Hrvata, koji u vlasništvu imaju otprilike 1.000 firmi. Njih se vrlo jednostavno na useljavanje i investiranje može potaknuti npr. oslobođenjem od obveze plaćanja poreza na dobit za razdoblje od 10 godina oslobodi, primjerice, obveze poreza na dobit uz uvjet zapošljavanja određenog broja domicilnih stanovnika.”
O popisu stanovništva
Popis stanovništva 2021.g. proveden je bez nekih ključnih pretpostavki zbog kojih se ne može ostvariti temeljna svrha popisivanja. Tako je nepotrebno izostavljen predpopis stanovništva, nije osnovan znanstveni savjet za provedbu popisa te nije napravljena procjena ukupnog stanovništva na osnovi ostalih baza podataka. Osim toga, nejasno je zbog čega nije provedeno e-popisivanje populacije hrvatskih državljana koji ne žive u zemlji, a što je struka predlagala. Zbog toga je popis 2021. prvotno politički popis.
