Državni zavod za statistiku i dalje tvrdi da su objavili točan broj katolika. Portal Narod.hr poslao im je upit o slanju pogrešnog broja katolika Eurostatu, isprici vjernicima, predstavnicima Katoličke Crkve i svim hrvatskim građanima, odgovornosti za propuste i cijeni popisa. U nastavku pročitajte što su nam odgovorili.
Pitali smo ih:
1. Jeste li poslali pogrešan broj katolika (79%) Eurostatu i drugim statističkim uredima?
2. Jeste li ih informirali o točnom broju katolika (83,6%)?
3. Ako ih niste od datuma objave podatka o broju katolika do danas informirali koji je točan broj (83,6%), u kojem roku to mislite napraviti?
4. Jeste li, kao institucija Republike Hrvatske, uputili isprike vjernicima katolicima, predstavnicima Katoličke Crkve i svim hrvatskim građanima zbog netočnog izvješćivanja o broju katolika i stvaranju konfuzije oko istoga?
5. Je li netko u DZS-u već snosio ili će snositi odgovornost za propuste oko ove teme?
6. Molim Vas informaciju o trošku cijelog popisa, koliko je koštao porezne obveznike? Također, molim informaciju o cijeni dijela koji se bavi popisom vjeroispovijesti?
U nastavku pročitajte odgovor:
“Državni zavod za statistiku objavio je točan podatak o slobodnom izjašnjavanju osoba na pitanje o vjeri.
Odgovori o vjeri i materinskom jeziku bilježili su se onako kako je ispitanik odgovorio. Sukladno članku 10. stavku 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske. U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti, a u fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju, ni na koji način, nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.
Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. U odnosu na Popis 2011. kada smo imali poluotvoreno pitanje (ponuđeni najčešći modaliteti i ostalo za koje je trebalo tekstom upisati naziv), mišljenje Savjetodavnog Odbora Vijeća Europe bilo je da je takav način postavljanja pitanja sugestivan te je preporuka Odbora bila da za Popis 2021. pitanja za narodnost, vjeru i materinski jezik budu potpuno otvorena.
Sukladno Uredbama Europske unije, statističko obilježje o vjeri ne dostavlja se Eurostatu.
Vezano za tri pitanja na koja su se ispitanici mogli slobodno izjasniti (narodnost, vjera, materinski jezik), posve je metodološki jasno da se odgovori na pitanja o narodnosti, vjeri i materinskom jeziku ne smiju mijenjati, nadopunjavati, imputirati ili uparivati s administrativnim izvorima niti s rezultatima odgovora na druga popisna pitanja provjeravajući njihovu točnost i pouzdanost jer bi se na taj način, primjenom statističkih metoda, moglo utjecati na odgovore ispitanika koji imaju Ustavno pravo slobodno se izjasniti ili ne dati nikakav odgovor na navedena tri pitanja.
Na sva druga pitanja popisnog upitnika, ispitanik je bio dužan odgovoriti. Točnost odgovora na popisna pitanja, osim navedena tri pitanja (narodnost, vjera, materinski jezik), kontrolira se korištenjem administrativnih izvora (OIB, datum rođenja, adresa, pohađanje škole, zanimanje, djelatnost, itd.). Primjerice, za kontrolu pouzdanosti, točnosti i obuhvata popisnih obilježja koriste se administrativne baze MUP-a, HZMO-a, HZZO-a, Ministarstva financija -JOPPD obrazac, itd. Dakle, Državni zavod za statistiku, u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici, koristi podatke o osobama iz administrativnih izvora te na taj način u obradi podataka kontrolira pouzdanost, točnost i obuhvat popisnih podataka.
Obrana zaposlenika DZS
Stručnjaci Državnog zavoda za statistiku uložili su veliki trud i znanje tijekom višegodišnjih metodoloških i organizacijskih priprema provedbe Popisa 2021. godine. Pripremne aktivnosti obuhvaćale su kontinuiranu suradnju sa stručnjacima za popisnu tematiku nacionalnih statističkih ureda Europske unije, kao i konzultacije sa stručnjacima Ujedinjenih naroda i Eurostata. Stručnjaci koji su pripremali popisne aktivnosti imaju više od 20 (pojedini i 30) godina iskustva i rada u Državnom zavodu za statistiku.
Svi redom su stručnjaci koji posjeduju ekspertna znanja i iskustvo rada te vrlo dobro poznaju cijeli proces, od izrade metodologije do diseminacije podataka. S obzirom na medijske napise i informacije kojima se u javnosti pokušava narušiti kredibilitet i ugled Državnog zavoda za statistiku, smatramo potrebnim istaknuti da je Državni zavod za statistiku stručna i neovisna institucija koja obavlja vrlo zahtjevne i visokostručne poslove koji se odnose ne samo na proizvodnju i diseminaciju statističkih podataka, već i na velik broj razvojnih aktivnosti. Također, Državni zavod za statistiku ulaže kontinuirane napore u edukaciju svojih zaposlenika putem raznih stručnih seminara i radionica te sudjelovanja na sastancima velikog broja radnih skupina za pojedina statistička područja.
Slijedom svega navedenog, Državni zavod za statistiku i njegovi djelatnici sve svoje zadatke obavljaju s maksimalnom pažnjom i efikasnošću. Popis stanovništva obavljen je na stručan i profesionalan način, korištenjem najbolje europske prakse te su objavljeni podaci Popisa 2021. točni i pouzdani.
Što se tiče troškova Popisa 2021., isti će biti poznati nakon što završi obrada svih popisnih podataka.
Državni zavod za statistiku podnosi izvješće Hrvatskom saboru o obavljenim poslovima i sredstvima utrošenima za Popis do 30. lipnja 2023.”
> Demograf Pokos: Nastojao sam izraditi model kojim bi se izborne jedinice sastojale od 300.000 birača
Podsjetimo, gost podcasta „55 minuta kod Željke Markić“ profesor dr. sci. Nenad Pokos, demograf s Instituta Ivo Pilar, upozorio je kako je Državni zavod za statistiku poslao netočnu brojku od 79% katolika svim međunarodnim institucijama, Eurostatu i statističkim uredima, bez objašnjenja kako će ispraviti pogrešku i svima poslati točan postotak katolika u Hrvatskoj (83,6%).
> DZS objavio konačne rezultate Popisa 2021.: Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto
U objavi o službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. na stranicama Državnog zavoda za statistiku stoji rečenica:
No, brojku od 78,97 % katolika u Hrvatskoj demantira tablica objavljena u detaljnoj prezentaciji o rezultatima popisa, koja je također objavljena na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Evo tablice:
Ona, naime, također navodi podatke: katolici – 78,97 %, no poslije navodi i kategoriju “ostali kršćani” – 4,83 % uz koju stoji napomena: “U ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi (…)”. Dakle, jedan dio onih koji su se izjasnili kao katolici, tj. jasno izrazili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, uopće nije svrstan u kategoriju “katolici”, nego u kategoriju “ostali kršćani”.
Kada se ovi “izbačeni” katolici pribroje službenoj kategoriji koja bi trebala prikazivati broj katolika, dobiva se brojka od preko 83 % katolika.
Koja je razlika između katolika i pripadnika Katoličke Crkve za DZS?
Ranije smo se o ovoj temi obratili Državnom zavodu za statistiku.
“Možete li nam objasniti koja je razlika između onih koji su svrstani u kategoriju “katolici” i onih koji su se izjasnili da pripadaju Katoličkoj Crkvi, a nisu svrstani u kategoriju “katolici”? Molili bismo da nam odgovorite na pitanje zašto se osobe koje su se izjasnile kao pripadnici Katoličke Crkve u rezultatima ne navode kao katolici.
> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?
> Glasnogovornik HBK o Popisu: ‘Još ne znamo broj katolika, objavljeni su neki dvojbeni podaci’
Ovo je njihov odgovor na naš upit:
“Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.
U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.
Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri ne validiraju se s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.
Podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici Državni zavod za statistiku objavit će naknadno”, zaključuje se u odgovoru na raniji upit o načinu razvrstavanja katolika i pripadnika Katoličke Crkve.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
