Ekonomist Vedriš: Nije važno da netko u Bruxellesu bude zadovoljan, nego da naša ekonomija postane efikasnija

vedriš
Foto: snimka zaslona

O inflaciji, kamatama na kredite, te o tome hoće li obični građani osjetiti financijsku pomoć od 700 milijuna eura iz Europske unije, razgovaralo se u emisiji U mreži Prvog. Gosti su bili  Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za ekonomiju, Gordi Sušić iz Direkcije za ekonomsku analizu HNB-a i ekonomski analitičar Mladen Vedriš.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zvonimir Savić je naglasio kako je to pozitivna vijest koja se tiče svih nas, riječ je o pozitivnoj ocijeni Europske komisije da smo do kraja prošle godine proveli sve reforme koje su bile nužne da bi mogli tražiti prvu ratu isplate bespovratnih sredstava za provedbu Plana oporavke i otpornosti. Uplata sredstava, kaže, očekuje se krajem lipnja.

> Sever: Radnici napuštaju Hrvatsku zbog kombinacije nesigurnih poslova i malih primanja

> Grozdanić: ‘Na naplatu nam dolazi nebriga za energente’; Novosel: ‘Prije smo imali svoje rezerve plina i nafte’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpisani ugovori

– Već su krajem godine potpisani ugovori za 75 poduzeća u privatnom sektoru za energetsku efikasnost u industriji, to je preko 460 milijuna kuna bespovratnih sredstava, nedavno smo objavili natječaj za obnovu, opremanje i modernizaciju vrtića (1,2 mlrd kuna), 3 mlrd kuna za natječaje vezanih uz vodno gospodarstvo i već imamo prve rezultate – preko 200 km vodoopskrbnih distribucijskih kanala je napravljeno, objavili smo natječaje za potpore novoosnovanim poduzećima – preko 140 milijuna kuna… U ovom trenutku je raspisano natječaja u vrijednosti preko 6,3 mlrd kuna koji će se financirati iz ovih sredstava – izjavio je Savić.

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš je napomenuo da će ta sredstva kapilarno ući u sustav i pokazat će rezultat, naravno s nekim pomacima i nekim koeficijentima, negdje će 100 posto biti iskorišteno, negdje manje. Ali suština je, kaže, da Hrvatska mora imati efikasni djelatni ekonomski model i efikasnu ekonomsku politiku u cjelini.

2021. je bila dobra godina

– Pozdravljamo to i dobro je došlo, ali važno je vidjeti i učinke tih reformi jer nije važno da netko u Bruxellesu bude zadovoljan, nego su te reforme strukturirane tako da naša ekonomija postane efikasnija – da javna uprava postane učinkovitija, da pravosuđe ima bolje uvjete za rad, da obrazovanje podigne kvalitetu – istaknuo je.

Gordi Sušić iz Direkcije za ekonomsku analizu HNB-a kaže da je 2021. bila dobra godina, iako je Hrvatska jako osjetila COVID pandemiju, iako je 2020. godine potonuo naš turizam… Međutim, kaže, njegov snažan oporavak i izvoz roba i usluga podigli su našu stopu rasta na 10,2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska sve uspješnija u fondovima

– Revidirali smo našu ocjenu za tekuću godinu s prethodnih 4,1 posto – prosjek je to za cijelu 2022. na 3,2 posto. Ta projekcija je izložena i pozitivnim i negativnim rizicima. Treba vidjeti kako će se cijela svjetska politička kriza odraziti na raspoloživi dohodak, na marginalnu sklonost putovanjima, kako ljudi percipiraju sukob, koliko smo mi njemu blizu…

Smatra da će najveći doprinos BDP-u doći od izvoza roba i usluga, od rasta osobne potrošnje i od investicija, tu se pobrajaju, kaže i novci od fondova koje Hrvatska sve uspješnije dobiva.

Pogledajte cijelu emisiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.