S prvim danom nove godine opraštamo se od kune, a nova valuta u Hrvatskoj postaje euro. Od ponoći pa iduća dva tjedna možete plaćati i kunama i eurima, a 15. siječnja kuna zauvijek odlazi u prošlost.
> Prof. Lovrinović: Štete od uvođenja eura neusporedivo su veće od koristi
> Nobelovac upozorio: Hrvatska bi trebala pričekati s uvođenjem eura
> Plenković ukrao referendum o promjeni izbornog sustava, sad docira o euru
Prvi dan nove godine dobro je imati nešto gotovine u novčaniku.
Hrvatska je postala 20. članica eurozone
Hrvatska je postala 20. članica eurozone, a podizanjem eura s bankomata jedne poslovne banke u centru Zagreba uvođenje eura kao nove domaće valute simbolički su u novogodišnjoj noći obilježili guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac. Ministar Primorac kazao je da je danas povijesan i važan dan za Republiku Hrvatsku.
“Euro će nam u ovim turbulentnim vremenima pružiti jednu dodatnu stabilnost i omogućiti da hrvatsko gospodarstvo raste i razvija se na jednim čvrstim, zdravijim i stabilnijim temeljima. Omogućit će naravno daljnji gospodarski rast i razvitak Republike Hrvatske”, ustvrdio je Primorac.
“Što se tiče logističkih procesa vezanih za Ministarstvo financija sve je obavljeno prema planu i svi procesi teku nesmetano, a riznica je danas obavila tranziciju na euro”, izvijestio je Primorac. Dodao je i da je sve provedeno prema planu kada je riječ o važnim servisima Fine i APIS-a, kao i da je 95 posto planiranih bankomata opskrbljeno eurima.
Guverner HNB-a: “Kuna je bila stabilna valuta”
“Iako eurozona nije čarobni štapić koji će riješiti mnoge probleme, ulazak u eurozonu za Hrvatsku znači da će postati otpornija prema krizama, poželjnija investicijska destinacija, kao i bogatija zemlja s višim standardom građana”, ustvrdio je između ostalog Vujčić.
Osvrnuo se i na kunu, koja danas odlazi u povijest, napomenuvši da je jučer zatvorio hrvatski sustav velikih plaćanja, nakon 24 godine. Rekao je da je to za njega bio malo sentimentalan i emotivan trenutak, te ocijenio da nas je kuna sve ovo vrijeme služila jako dobro.
“Bila je stabilna valuta, praktički od njenog uvođenja imali smo inflaciju skoro kao zemlje eurozone. Ona s ponosom odlazi u povijest i pamtit ćemo je samo po dobrom”, poručio je Vujčić.
Vujčić o uvođenju eura tvrdi: “Kupovna moć ostaje ista”
Gost emisije Hrvatskog radija – Intervju tjedna bio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Rekao je kako ne očekuju probleme.
– Tehnički problemi su uvijek mogući, ali mi smo zajedno s bankama zadnjih dana provjeravali funkcioniranje informatičkih sustava i za sada ništa ne upućuje da bi moglo biti problema, rekao je.
Objasnio je što se mijenja kada su računi u pitanju.
– Ako ljudi imaju više računa – devizni i kunski, onda će se kunski pretvoriti u euro i na građanima je da odluče hoće li zadržati više računa ili će jedan ugasiti. Ako su imali devizni račun na kojem su samo euri, onda im se ne isplati imati više taj račun, ali ako na tom računu imaju dolare ili neku drugu valutu onda će to ostati devizni račun, a ostatak će biti domaća valuta euro, rekao je.
Istaknuo je i da će prvih 60 dana građani moći zatvoriti račune bez naknade.
Građani su pohrlili promijeniti kovanice. Guverner Vujčić rekao je da nema razloga za gužve.
– I kovanice i novčanice moći će se mijenjati, kovanice sljedeće tri godina, a novčanice uvijek, kadgod ih nađete. Prvih dana to će biti moguće napraviti u bankama, pošti i Fini, a nakon toga samo u HNB-u, rekao je.
Na pitanje u kojoj će se valutu uzvraćati novac prva dva tjedna, Vujčić je rekao kako će se to raditi u eurima, osim u posebnim situacijama kada to nije moguće.
– Posebne situacije su ako ih nemaju na raspolaganju. Mi stalno ponavljamo da se svi predopskrbe sa dovoljno kovanica i novčanica. Svatko zna koliko mu otprilike treba gotovine, ovisno o tome kakav posao radi. Predopskrba velikih poduzeća i građana ide dobro, ali malih poduzetnika ne baš, istaknuo je.
Kupovna moć
Komentirao je i kupovnu moć.
– U trenutku konverzije kupovna moć ostaje ista, zato jer imamo cijene objavljeni i u kunama i u eurima. Da, imat ćete manje novca na računu, manju plaću nominalno, ali kupovna moć će biti potpuno ista kao i kupovna moć kuna, plaća koju ste prije imali s obzirom na cijene koje su u dućanima. Iskustvo svih zemalja koje su do sada uvele euro pokazalo je da je godinu ili pet godina nakon uvođenja eura kupovna moć bila veća, a ne manja, da ste mogli više kupiti za plaću ili mirovinu nego ste mogli prije uvođenja ura, rekao je Vujčić.
– Nema potrebe da se javljaju nervoze. Mi smo već dva puta radili konverziju i nikada nije bilo problema. U ovom trenutku ne da prelazimo na novu valutu, nego prelazimo na valutu na koju su ljudi već navikli, naglasio je guverner HNB-a.
O inflaciji
Osvrnuo se i na inflaciju.
– Rizici su znatno manji nego su bili u listopadu. Tada sam upozoravao da je najveći rizik za Europu da dođe do restrikcija potrošnje energije. Do toga neće doći. Taj rizik bi značio da bi mogli zapasti u dublju recesiju. U ovom slučaju bez restrikcija energije, recesija može biti samo blaga i kratkotrajna, rekao je Vujčić.
Koje članice Unije imaju euro?
Euro je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999. Od siječnja 2015. njezina uporaba proširena je na 19 država tzv. Eurozone. Eurom se svakodnevno koristi oko 341 milijuna ljudi, što znači da je druga najčešće korištena valuta na svjetskoj razini.
Euro je trenutačno službena valuta 19 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručje.
Iako su sve države članice EU-a dio ekonomske i monetarne unije (EMU), njih 19 zamijenilo je nacionalne valute jedinstvenom valutom – eurom. To su: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska.
Za razliku od Hrvatske, Češka, Mađarska i Poljska, zasad, ne planiraju ulazak u članstvo ERM II u dogledno vrijeme.
Švedska, iako članica, i dalje je izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute.
Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro. Ali Danci su također referendumom 2000. odbili uvođenje eura. Danska je potom izuzeta od obveze uvođenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
