Ministarstvo uprave, doznaje Iva Puljić Šego za Večernji list od petka, utvrdilo je termine i metodologiju uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Najprije su na redu građani, njih 233 koji su se prijavili za provjeru, koji će 14. i 15., odnosno 16. studenog, ako ne mogu u prethodna dva termina, moći dobiti uvid isključivo u svoje potpise.
Udruge će samo gledati
Potom su 20., 21., odnosno 22. studenoga na redu građanske inicijative “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će i predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Provjeru nevažećih potpisa za obje inicijative zatražili su i GONG, Hrvatski helsinški odbor, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. te Kuća ljudskih prava Zagreb, ali budući da te udruge nisu sudjelovale u prikupljanju potpisa moći će tek razgovarati s članovima povjerenstva koji će biti prisutni kontroli nevažećih potpisa i gledati kako građani i inicijative provjeravaju nevažeće potpise, no neće imati uvid u potpisne s liste. Koncept provjere potpisa, kažu u Ministarstvu uprave, za fizičke osobe zamišljen je tako da osoba koja se prijavila za provjeru potpisa u Apisu najprije da svoje ime i prezime koje se provjerava u aplikaciji.
> Zašto je ministar Kuščević dvije različite referendumske inicijative stavio u jedno izvješće?
Ako se utvrdi da je ime te osobe na listama referendumskih inicijativa, ta osoba ulazi u sigurnu sobu gdje može provjeriti svoj potpis, bio on određen kao važeći ili nevažeći. Ako osoba utvrdi da je njezin potpis na listi i da je ocijenjen kao važeći, a nije potpisala nijednu referendumsku inicijativu, moći će zatražiti njegovo osporavanje i podići kaznenu prijavu. Ako se utvrdi da postoji višekratno ponovljen potpis jedne osobe, ta će osoba moći dobiti uvid u sve te potpise. Ako se odmah u aplikaciji utvrdi da potpis određene osobe ne postoji na listama referendumskih inicijativa, onda ta osoba i ne ulazi u sigurnu sobu i nema pristup potpisnim listama. Svima prijavljenima za uvid u nevažeće potpise tročlano povjerenstvo održat će prezentaciju i objasniti po kojim su kriterijima valorizirali potpise, a svatko tko bude imao primjedbu na to zašto je neki potpis proglašen nevažećim to će moći “raspraviti” s članovima povjerenstva.
Bez olovke i mobitela
Nitko u sigurnoj sobi Apisa neće smjeti koristiti mobitele, olovke i sl., dakle potpisi se neće moći snimiti ili prepisati.
U Apisu će postupak uvida u nevažeće potpise snimati, kao što je snimano i njihovo prebrojavanje, kažu u Ministarstvu uprave. Mediji, po svemu sudeći, neće, imati pristup provjere potpisa jer Ministarstvo uprave na obrascima za prijavu nije ni predvidjelo medije, samo inicijative te građane. S obzirom na metodologiju provjere nevažećih potpisa, mediji ne bi ni imali uvid u potpisne liste, navodi Večernji list.
Podsjetimo, građanska inicijativa Narod odlučuje podnijela je tužbu Ustavnom sudu protiv nezakonite odluke Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva uprave o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava jer je ta odluka donesena na nezakonit način, bez uporišta u Zakonu o referendumu.
Sredinom listopada ministar Kuščević objavio je da je “za inicijativu Narod odlučuje o čl. 72 Ustava, pregledano 412 325 potpisa, od toga je ispravno 371 450, a neispravno 40 875. Za inicijativu Narod odlučuje o čl. 72a Ustava pregledano je 407 835 potpisa. Od toga je ispravno 367 169, a neispravno 40 666 potpisa. Istina o Istanbulskoj predala je 390.916 potpisa, ispravnih je bilo 345.942, a neispravnih 44.974″.
Luka Mlinarić, jedan od koordinatora GI Narod odlučuje nakon toga upozorio je da je nejasno što se događalo s knjigama s potpisima nekoliko mjeseci.
“Od kad smo predali knjige s potpisima u Hrvatski sabor, prije tri mjeseca, mi nismo imali uvid gdje su te knjige, što se s njima radi, kako se s njima rukuje. Dakle, mogao je ministar Kuščević ili oni koji su radili na knjigama izvoditi svakakve malverzacije, no mi nismo mogli na to utjecati”, kazao je Mlinarić.
“Kada sam pogledao izvješće upale su mi u oko neke stvari koje pobuđuju sumnju”, rekao je za Narod.hr ustavnopravni stručnjak s osječkog Pravnog fakulteta Mato Palić, komentirajući izvješće o broju prikupljenih potpisa koje je objavio ministar Lovro Kuščević.
“Za neke razloge zbog kojih su potpisi proglašeni nevaljanima je naveden točan broj potpisa koji su zbog tog konkretnog razloga eliminirani, ali za najveću grupu nevaljanih potpisa koja iznosi nekih 30.000, navedeno je 7-8 razloga zbog kojih su nevaljani, ali nije specificirano koliko točno potpisa se veže uz koji razlog. Mislim da bi bilo dobro i da postoji neupitan interes javnosti, a i radi povjerenja u institucije na koje se pozivaju resorni ministar Kuščević i drugi koji su provjeravali potpise, da to transparentno napišu, da svi znamo o čemu se radi.”, zaključio je dr. sc. Palić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
