Uskoro bi se na dnevnom redu Hrvatskog sabora trebalo naći Vladino Izvješće o provjeri broja prikupljenih potpisa za referendum GI Narod odlučuje. No, konačnu odluku o raspisivanju referenduma, kako ističu iz Inicijative, treba donijeti Ustavni sud.
U prilog toj tvrdnji govori nam i mišljenje jednog od sudaca Ustavnog suda, Mate Arlovića, koje je iznio 2001., kao saborski zastupnik SDP-a i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
Godine 2001. održana je saborska rasprava o o promjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, tj. o današnjem članku 95. Ustavnog zakona, koji propisuje da se Sabor može obratiti Ustavnom sudu da ocjeni je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 87.1-3. Ustava (tj. je li prikupljeno 10 posto potpisa od ukupnog broja birača).
Transkript saborske rasprave iz 2001. donosimo na dnu teksta, a iz nje iznosimo tumačenje koje je predstavio Mato Arlović.
“Tijelo koje je izvedeno iz suverena-naroda (Sabor), ne može odbaciti raspisivanje referenduma koje je suveren zatražio”
Arlović je tada tumačio da je potrebno donijeti čl. 95. Ustavnog zakona jer bi u protivnom političko tijelo (Sabor), a ne Ustavni sud, trebalo odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja, ali i o tome jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma, što nije Ustavom dopušteno budući da vlast proizlazi iz naroda, koji je zatražio referendum. Ako je narod suveren, tumači Arlović, “ne može jedan drugi oblik izveden od suverena”, Sabor, samostalno odbaciti raspisivanje referenduma koji je suveren, narod, zatražio.
“Isto tako ne bi se smjelo dopustiti da se može otvoriti rasprava i po pojedinom pitanju na način da li je ona ustavna ili nije ustavna pa čak i kad je izrijekom zabranjeno neko pitanje po Ustavu, a da Ustavni sud o tome ne odlučuje jer tada bi moralo odlučiti političko tijelo. A političko tijelo je zapravo sada, i to je sad pitanje sukoba oko nositelja suvereniteta. Mi iz Odbora podsjećamo da je člankom 1. Ustava vrlo jasno propisano da je nositelj suvereniteta kod nas narod kao ravnopravna zajednica državljana koja svoje pravo ostvaruje izborom svojih predstavnika i neposredno referendumom. Prema tome, ako već oko toga da li je to ili nije u skladu s Ustavom onda ne može jedan drugi oblik izvedeni od suverena odlučivati jel nešto ustavno ili ne.
On može ako postoji sumnja pokrenuti to pred Ustavnim sudom i jedino tko je neutralan u takvom momentu zapravo je sud Ustavni, sud koji štiti ustavni poredak, i zato bi on trebao odlučiti i o ustavnosti samog pitanja. I takva odredba bi se iz tih razloga morala ostaviti, da bi zapravo o tom pitanju mogli do kraja meritorno i do kraja odlučivati sa ciljem da osiguramo provedbu s jedne strane Ustava, ali isto tako i samu zaštitu Ustava i koncept odnosno princip vladavine prava koja je našim Ustavom između ostaloga u temeljnim vrednotama na kojima počiva ustavni poredak Republike Hrvatske u članku 3. propisan, i ne samo propisan, nego su istodobno i propisane te vrednote su temelj za tumačenje samog Ustava.” – rekao je u raspravi 2001. Mato Arlović.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Što su o ulozi Sabora i Ustavnog suda pri raspisivanju referenduma rekli stručnjaci Mato Palić i Robert Podolnjak?
Podsjetimo, ustavnopravni stručnjaci Robert Podolnjak i Mato Palić upozorili su da odluku o tome je li prikupljen dovoljan broj potpisa za referendum ne može donijeti Sabor, nego Ustavni sud.
“Najteža pogreška je tvrdnja kako je Hrvatski sabor ovlašten utvrditi da li je prikupljeno 10% potpisa birača. Taj stav je u izravnoj suprotnosti s člankom 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Jedino i isključivo Ustavni sud može utvrditi da li je ispunjen ustavni uvjet o 10 % potpisa.” – napisao je Mato Palić komentirajući nedavnu odluku Ustavnog suda kojom odbacuje tužbu GI Narod odlučuje.
Tom prigodom oglasio se i dr. Robert Podolnjak:
“Potpuno pogrešno stajalište Ustavnog suda. Ne može Hrvatski sabor sam, bez da uputi zahtjev Ustavnom sudu, odlučiti da ne postoje formalne pretpostavke za raspisivanje referenduma, jer je od Vlade dobio izvješće da nije prikupljeno 10% potpisa.
Kada bi takvo stajalište bilo ispravno svaka vlada i njena parlamentarna većina mogla bi opstruirati zahtjev građana za raspisivanjem referenduma, a Ustavni sud bi oprao ruke izjavljujući da nije nadležan. Takva odluka čini ustavno pravo građana na referendum mrtvim slovom na ustavnom papiru.”
“Izjave gospodina Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda, da Hrvatski sabor ne mora zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma, potpuno su suprotne prijašnjoj odluci samog Ustavnog suda” rekao je Luka Mlinarić iz GI Narod odlučuje podsječajući na riješenje Ustavnog suda iz 2014:
“Hrvatski sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan (…), a da prije toga Ustavni sud o tim pitanjima nije donio odgovarajuću odluku na temelju članka 95. Ustavnog zakona. (…). Isto pravilo važi i kad je riječ o (ne)postojanju ustavnih pretpostavki za raspisivanje državnog referenduma”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
