“Izjave gospodina Šeparovića, predsjednika Ustavnog suda, da Hrvatski sabor ne mora zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma, potpuno su suprotne prijašnjoj odluci samog Ustavnog suda”, rekao je Luka Mlinarić, koordinator GI Narod odlučuje, danas na konferenciji za medije u Zagrebu.
Mlinarić je citirao rješenje Ustavnog suda iz 2014., za koje je glasao i sam Šeparović, u kojem piše da Hrvatski sabor ne može jednostrano ne raspisati referendum:
“Hrvatski sabor nije ovlašten donijeti odluku kojom bi se odlučilo da državni referendum neće biti raspisan (…), a da prije toga Ustavni sud o tim pitanjima nije donio odgovarajuću odluku na temelju članka 95. Ustavnog zakona. (…). Isto pravilo važi i kad je riječ o (ne)postojanju ustavnih pretpostavki za raspisivanje državnog referenduma”, stoji u rješenju Ustavnog suda iz 2014.
“Neprihvatljivo je da predsjednik Ustavnog suda iznosi stav koji je suprotan odluci Ustavnog suda, i to u situaciji kada izvršna vlast osporava raspisivanje referenduma koji je zatražilo 10 posto više od potrebnog broja birača. Postupanje gospodina Šeparovića pokazuje da kada je politička vlast u problemima, predsjednik Ustavnog suda ide protiv prakse Ustavnog suda”, rekao je Mlinarić.
Tvrtko Krpina, koordinator GI Narod odlučuje, naveo je da se inicijativa obratila Ustavnom sudu čak tri puta – prvu ustavnu tužbu podnijeli su početkom listopada, Ustavni sud je odluku donio tek 18.12., a objavio ju je mjesec dana kasnije.
“Ustavni sud je ignorirao većinu naše ustavne tužbe, a drugu dopunu od 19.12. uopće nije uzeo u obzir, u kojoj smo iznijeli činjenice da nije omogućena stvarna provjera potpisa koje je Vlada proglasila nevažećima”, rekao je Krpina.
Istaknuo je da sam Ustavni sud u svojem rješenju navodi da bi odluka izvršne vlasti o neispravnosti potpisa koja ne bi omogućila provjerljivost rezultata provjere potpisa, predstavljala ograničenje ustavnog jamstva na neposredno odlučivanje građana putem referenduma. “Kako je onda moguće da Ustavni sud izostavi navode kojima mi upravo to dokazujemo, za što sam tvrdi da znači kršenje prava građana na referendum?”, pitao se Krpina.
“Očekujemo da Ustavni sud neće na isti način ignorirati upit Hrvatskog sabora. Kako bi se izbjegla sumnja u pristranost samog Ustavnog suda i vratilo povjerenje građana u Ustavni sud, iskoristit ćemo svoje pravo i predložiti Ustavnom sudu da sjednica na kojoj odlučuje o upitu Hrvatskog sabora bude održana u obliku javne rasprave, sukladno čl. 50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, te da uz naše predstavnike budu prisutni stručnjaci ustavnog prava i mediji”, rekla je Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.
Krpina je istaknuo da Ustavni sud nije reagirao pravovremeno. “To podsjeća na situaciju kada je Ustavni sud tek u srpnju 2012. ukinuo 43 odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2008. – dakle četiri godine su se kazneni postupci vodili protuustavno”, rekao je Krpina.
“Kasno reagiranje Ustavnog suda ne odgovara težini i ozbiljnosti situacije u kojoj se radi o kršenju izražene volje i ustavnog prava više od 405 tisuća građana na referendum od strane državne vlasti, i to drugi put u zadnje četiri godine. Neki od sudaca koji sad sjede u Ustavnom sudu su tamo sjedili i 2014. kada su potvrdili tezu ministra Bauka da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača, a već su se dva i pol tjedna kasnije mogli uvjeriti da na predsjedničkim izborima ima 3,79 milijuna birača”, rekao je Krpina.
Na upit novinara što u slučaju da se Sabor ogluši na zahtjev i odluči o referendumu bez da se obrati Ustavnom sudu, Mlinarić je odgovorio da bi u tom slučaju Hrvatski sabor prekršio Ustav RH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
