Od 16. do 18. svibnja, trodnevnim programom, počinje Splitski forum, čiji je cilj potaknuti toleranciju i razumijevanje u lokalnoj sredini. Navode da će tribinama, predavanjem i radionicama “mapirati dimenzije problema, diskutirati o uzrocima ovih pojava, preispitati različite reakcije u društvu te postaviti i uz pomoć zainteresiranih građana odgovoriti na pitanja kako se suprotstaviti negativnim trendovima koji prije svega sužavaju polje slobode pojedinaca i ljudskih prava”.
No pregledom programa koji nude: Fašizacija Splita: u izazovima nove ideologizacije; Ustaška kultura danas; Fašizacija Splita: Uloga medija i Split aktivno – što ćemo?, brzo se stječe uvid u to kakvu politiku zastupaju. Naime, podupiranjem sve raširenije teze o fašizaciji Hrvatske, kakvu pokušavaju proširiti ljevičari poput ‘Kulturnjaka’ koji čak i u svijet plasiraju neistinite tvrdnje, na vlast se pokušava vratiti ljevica koja je brojnim udrugama civilnog društva itekako pogodovala.
Podsjećamo, hrvatska Vlada, predvođena premijerom Oreškovićem, u nedjeljnom je priopćenju također reagirala na spinove političke oporbe izjavom da se izmišljanjem fašizacije Hrvatske u stvari žele zakočiti nužne reforme.
Svejedno, mnoge to ne sprječava u pokušajima da nastave s napadima na fašizaciju, od kojih je Splitski forum tek posljednji u nizu.
Vrijedi napomenuti da se program Splitski forum odvija se u okviru projekta “Unaprjeđenje ljudskih prava u lokalnim zajednicama”, koji financijski podržan u okviru Programa “Demokratizacija i ljudska prava”, Financijskim mehanizmom Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Norveškim financijskim mehanizmom, koji u Hrvatskoj provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, te je projekt Cenzure plus, Udruge za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda iz Splita, koji provodi u partnerstvu sa Udrugom Srma, Udrugom Sunce i Udrugom Solinjani, te u suradnji s udrugama queerANarchive i Teserakt.
Projekt, tvrde organizatori, dugoročno cilja unaprijediti status ljudskih prava i poštovanja demokratskih vrijednosti u lokalnim zajednicama Srednje Dalmacije te osnažiti ranjive skupine u tim zajednicama i to prvenstveno jako stigmatizirane manjine poput seksualnih manjina, rodnih manjina, osoba druge etničke pripadnosti, nacionalnosti ili vjeroispovijesti, osoba s invaliditetom, onih slabijeg imovnog stanja ali i onih različitih političkih i drugih uvjerenja, u trenutku u kojem, nažalost, svjedočimo da se netrpeljivost i mržnja u društvu jako lako ponovno probudila i eskalirala i do nasilja prema onima koji misle drugačije od prevladavajuće većine i pri tome požele braniti svoju slobodu govora.
Gdje nalaze potvrde za svoje riječi, tj. tko konkretno širi mržnju i gdje se iskazalo to nasilje prema manjinama koje nabrajaju, naravno, nema govora.
