Vijeće mladih predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović organiziralo je u ponedjeljak okrugli stol na kojem je upozoreno na probleme gotovo 800 djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske srbi, koji često nakon stjecanja punoljetnosti moraju napustiti dom za nezbrinutu djecu a nemaju kamo.
Tijekom 2016. godine sedmoro mladih starijih od 18 godina moralo je napustiti Caritasove domove, dok u Hrvatskoj svake godine oko 60 mladih iz dječjih domova moraju napustiti dom i ne znaju kako dalje, ističu u Caritasu Zagrebačke nadbiskupije, čija je akcija “Da život imaju”, kako je kazala predsjednica Grabar-Kitarović, i potaknula današnji okrugli stol.
Diskusiju na kojoj su pored članova Vijeća mladih sudjelovali i predstavnici ministarstava, Zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb, dječjih domova, Caritasa, udruga i desetak aktualnih i bivših korisnika Caritasovih domova, hrvatska predsjednica je sažela u poziv svima da se zajedno zauzmu za unaprjeđenje mjera i aktivnosti usmjerenih mladima, radi olakšanja njihova uključivanja u svijet odraslih te zaposlenja.
Grabar-Kitarović: Izjednačiti mogućnosti mladih u cijeloj Hrvatskoj
Potrebno je izjednačiti mogućnosti mladih u cijeloj Hrvatskoj u obrazovanju i stjecanju životnih vještina, kako bi mladi trajno izišli iz sustava socijalne skrbi i postali samostalni i neovisni i punopravni članovi društva, poručila je.
Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je da iskustva rasprave govore o žurnoj potrebi reforme obrazovanja u Hrvatskoj. “Dajem potporu depersonalizaciji i deideologizaciji kako bi se postigao konsenzus o jednom od ključnih nacionalnih pitanja za budućnost države”, istaknula je i dodala da su upravo zahtjevi mladih bez adekvatne roditeljske skrbi, poput upisa na fakultet i potreba za prekvalifikacijom, pokazali kao postojeći obrazovni sustav može biti socijalno neosjetljiv prema takvoj djeci.
Naglasila je kako stoga s nestrpljenjem očekuje usvajanje akcijskog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije obrazovanja, uputivši pohvalu Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku jer su “prepoznali tu kategoriju mladih i pomogli joj”.
Državna trajnica u tom ministarstvu Marija Pletikosa navela je niz mjera koje mladi mogu koristiti nakon izlaska iz sustava socijalne zaštite. To su, uz ine, naknada od 2000 kuna mjesečno, stipendija za mlade od 1600 kuna mjesečno, zatim životno osiguranje putem zaklade Dječja pošta koja se ugovara duži niz godina, a koja su sredstva dostupna mladima nakon izlaska iz skrbi. Također, postoje i drugi oblici potpore poput osiguranja izravnog smještaja u studentskim domovima, itd.
Državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak kazala je kako ima puno mjera podrške mladim ljudima koji žele nastaviti obrazovanje. Ove godine je osigurano 10 tisuća socioekonomskih stipendija, unutar kojih su posebna kategorija djeca s neadekvatnom roditeljskom skrbi.
Ramljak: Do stipendija zahvaljujući novcu iz Socijalnog fonda EU
Osim toga, Nacionalna zaklada za podršku učeničkom i studentskom standarda dodjeljuje još 4000 stipendija, kazala je Ramljak i dodala da novaca ima zahvaljujući Socijalnom fondu EU, samo da je potrebno dobro iskomunicirati to pitanje i pokazati da takvim skupinama treba pomoći. Izvijestila je kako je u izradi novi zakonodavni okvir od kojeg se očekuje da će ukinuti mnoge razlike koje predstavljaju barijere za mlade. Izrađuje se, kaže, i Nacionalni plan socijalne dimenzije visokog obrazovanja 2018.-2021., čije se usvajanja uskoro očekuje. U njemu će biti identificirane ranjive skupine, a potom će niz mjera biti ugrađeno u proračun.
Ana Odak iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova kazala je da su prošlog mjeseca potpisana dva ugovora u iznosu od 115 milijuna eura, koji se odnose na povećanje zapošljivosti mladih, a do kraja godina bit će potpisan program podrške mladima u iznosu od 1,5 milijuna eura.
Ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jelena Lončar izrazila je zadovoljstvo što je današnji okrugli stol iniciran Caritasovom akcijom “Da život imaju”. Kroz nju je Caritas pokrenuo gradnje stambene zgrade za smještaj mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji nakon punoljetnosti moraju napustiti dom, te siromašnih studenata.
Ravnateljica Dječjeg doma Nazorova Jasna Ćurković Kelava kazala je da su mladi često nakon napuštanja domova postajali socijalnih slučajevi te je potrebno duže vremena i više podrške da većina njih uspije. Zahvaljujući Gradu Zagrebu imamo 11 stanova za mlade u dobi 16-21 godinu koji su morali napustiti dom, postoji niz mjera i situacija nije tako strašna kako se čini, kazala je Ćurković Kelava.
