Inicijativa Kulturnjaci 2016 predala je u četvrtak Vladi i premijeru Tihomiru Oreškoviću apel za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za kojeg smatraju da je nekompetentan te da zastupa lošu ideologiju, a dosad je apel potpisalo blizu 1300 kulturnih djelatnika i građana.
Inicijativu Kulturnjaci 2016 pokrenula je prije nekoliko dana velika skupina kulturnih djelatnika koja je napisala apel i počela prikupljati potpise. Napravili su i web stranicu www.kulturnjaci2016.org gdje se može vidjeli lista potpisnika i postoji mogućnost daljnjeg potpisivanja. U apelu, između ostalog, ističu da on nije usmjeren protiv osobnog prava na mišljenje i političkog stava pojedinca, već se radi o podršci ideji kulture sačuvane od ideoloških zastranjenja, konzervativizma, nacionalizma, isključivosti i plemenskog tradicionalizma.
“Ostali smo zatečeni izborom Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture. Hasanbegović nema nikakvog iskusva u vođenju bilo koje kulturne institucije, ne poznaje mehanizme lokalne i međunarodne suradnje i iskorištavanja europskih fondova, ne poznaje komplicirani i suptilni sustav kulturnih institucija i svih segmenata kulturne proizvodnje”, istaknula je na konferenciji za novinare pred zgradom Vlade glumica Urša Raukar, koja je bila na Trgu sv. Marka i prije nekoliko dana.
Naglasila je da je novi ministar kulture mnogobrojnim javnim izjavama svjedočio i svjedoči o svojim ekstremističkim stajalištima koja su u suprotnosti s temeljnim odredbama Ustava te je ocijenila da je kao takav neprihvatljiv da vodi bilo kakvo ministarstvo, a kamoli ministarstvo kulture.
“Ideologija koja negira antifašizam je loša i zla ideologija – ideologija koju mi ne želimo i ne želimo da takva ideologija vodi ministarstvo kulture jer je u suprotnosti sa svim elementarnim civilizacijskim, demokratskim postignućima te se takve ideologije odrekao cijeli demokratski kulturni svijet”, poručila je Raukar.
Operna pjevačica Dunja Vejzović ustvrdila je da ministar kulture mora biti otvoren prema svijetu, tolerantan i ne smije biti ekstremistički usmjeren, a umjetnici moraju biti senzibilni na pitanja slobode i imati ministra koji im tu slobodu garantira.
“Ove stranke koje sada tvore Vladu nisu imale izrazitu podršku stanovništva da bi odabirom svojih ministara sada ukazivali kojim će putevima ići u svojem djelovanju i mislim da im birači nisu dali mandat za nazadnjaštvo već progresivne reforme”, dodala je.
Pjesnik Dražen Katunarić ocijenio je da je izjalovljena najava nove Vlade da će postaviti stručnu osobu, istaknuvši da je postavljena osoba koja je polarizirala javnost i kulturnjake te koja provodi neku vrstu kulturne revolucije.
Rekavši da nije svaki antifašist demokrat i obratno, ustvrdio je da Hasanbegović nije ni antifašist niti demokrat te da je uz to nekompetentna osoba.
Dramaturg i izvanredni profesor na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu Goran Sergej Pristaš poručio je da hrvatskoj kulturi ne treba nacionalna paradigma koja će pod jednom kapom postrojiti sve što se u kulturi događa, a isključiti veliki dio toga. “U hrvatskoj kulturi mora biti mjesta i za Anju Šovagović i za Olivera Frljića, jednake prilike i uvjete moraju imati i Histrioni i Montažstroj”, rekao je.
Iskrivljeno i neznalačko tumačenje izjava ministra Hasanbegovića i neznanje što sve pod kulturu spada
Podsjetimo skupina povjesničara reagirala je u srijedu na, kako ističu, dosad nezabilježen slučaj javnog napada na jednog ministra u vladi Republike Hrvatske te izrazila zabrinutost zbog “iskrivljenog prenošenja i neznalačkih tumačenja” pojedinih izjava novoimenovanog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.
“Kao povjesničari izražavamo duboku zabrinutost zbog načina na koji su pojedine izjave dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, ministra kulture, iskorištene za njegovu političku, stručnu i moralnu diskvalifikaciju”, stoji u izjavi koju potpisuje 77 povjesničara.
Takvim iskrivljenim prenošenjem i neznalačkim tumačenjem, napose Hasanbegovićeva nastupa u emisiji Otvoreno svibnja 2015., namjesto argumentirana sučeljavanja – što je bit ne samo historiografije nego i svake javne politike – prostor za javnu raspravu sužen je na rijetko viđen način, upozoravaju povjesničari.
“Želi li se društvo približiti razrješenju ključnih prijepora hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, a onda i sretnijem razvitku u ovom, valja razvijati kulturu dijaloga i međusobnoga uvažavanja, za što su zaoštreni oblici prosvjedničkih aktivnosti najmanje primjereni”, smatraju.
Što se tiče iznesenih dvojbi o kvalifikacijama jednoga znanstvenika-povjesničara za upravljanje ministarstvom kulture, podsjećaju da su baštinske ustanove (arhivi, knjižnice, muzeji), na koje su povjesničari upućeni po prirodi svoga posla, također u njegovoj nadležnosti.
Stoga Hasanbegovićev izbor vide i kao mogućnost za poboljšanje stanja u tom području, a nezadovoljni dio javnosti pozivaju da novoga ministra “prosudi po učinku pojedinih poteza, kao što će svatko od nas učiniti”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
