(FOTO, VIDEO) Zašto Božinović broji samo neke javne skupove – i to krivo?

Foto: Fah, Narod.hr; fotomontaža: Narod.hr

U subotu se na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava na prosvjedu “Pravda za djevojčice” organiziranom u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja koje od sustava ne dobivaju primjerenu zaštitu, prema Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (HINA) okupilo se više tisuća građana, a organizatori su procijenili da se okupilo 7000 prosvjednika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Policija na svojim stranicama nije objavila procjenu broja ljudi koji su sudjelovali u prosvjedima, pa je Narod.hr poslao upit Policijskoj upravi zagrebačkoj u kojoj tražimo procjenu broja sudionika.

“Upućujemo Vas da se obratite organizatoru javnog okupljanja”, poručili su za Narod.hr iz PU zagrebačke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (FOTO) Brojke ministra Božinovića: U Kumrovcu 8 tisuća ljudi, u Zagrebu prvo 5 tisuća, a zatim 7 tisuća

> (VIDEO, FOTO) Manipuliranje brojkama na povorci homoseksualaca: Policija nema službeni broj, organizatori kažu 7 tisuća, a računalo ih demantira

Odustaje li policija od objavljivanja procjena o broju sudionika na skupovima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li policija odustala od objavljivanja procjena broja sudionika na skupovima nismo uspjeli doznati.

U lipnju ove godine također smo tražili procjenu broja ljudi koji su sudjelovali u LGBT povorci, poslali smo upit Policijskoj upravi zagrebačkoj u kojoj tražimo procjenu broja sudionika, ali i tada su nas uputili na organizatore.

Kako je Božinovićeva policija do sada brojala?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Kumrovec je 25. lipnja 2019. bio pun komunističkih obilježja, a prema policijskim procjenama okupilo se oko 8000 ljudi. Mediji su donosili brojke od oko 10 tisuća, a neki, poput Jutarnjeg lista i Tportala, pisali da ih je bilo čak i 15 tisuća te opisuju kako je to bila ‘dosad najveća proslava Dana mladosti’.

> Jure Vujić o novoj rezoluciji EP-a kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam: ‘Hrvatska nije provela do kraja svoju političku tranziciju i lustraciju’

> Petir za Narod.hr o novoj rezoluciji EP-a kojom se izjednačavaju komunizam i nacizam: ‘Zataškavati i prešućivati zločine jednog totalitarizma unosi trajni nemir u društvo’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Isti dan u Zagrebu, Splitu i Zadru održan je Hod za život, obitelj i Hrvatsku pod geslom “Zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj – nerođenu djecu!”, i ovdje su izašle procjene ministarstva Davora Božinovića.

Organizatori su izvijestili da se okupilo 15 do 20 tisuća sudionika, što je prenijela i većina medija, dok je policija najprije tvrdila da ih se okupilo 5000, a zatim 7000 što organizatori nisu željeli komentirati.

Koliko se okupio veliki broj ljudi pokazuje i činjenica da kad je početak kolone stigao na Trg sv. Marka, začelje kolone još nije uspjelo proći Trg bana Jelačića!

> (FOTO) Organizatori: Na Hodu za život u Zagrebu okupilo se 15-20 tisuća ljudi 

> (VIDEO) Dr. Željka Markić za RTL Danas: ‘Ljudi su danas hodali za zakonsku i društvenu zaštitu života svakog čovjeka od začeća do prirodne smrti’ 

Predsjednica udruge U ime obitelji i jedna od organizatorica Hoda za život dr. Željka Markić gostujući na RTL-u komentirala je promjene broja kod policijske procjene.

Procjene su očito različite. Imamo problema s procjenama. Stalno se nameće ta tema. Čuli smo od policije da je bilo 5 tisuća, pa da je bilo 7 tisuća, a sutra će možda javiti da je bilo 10 tisuća. Bilo je puno ljudi u Zagrebu. Po onome što smo vidjeli i po našem iskustvu, bilo ih je najviše dosad. Bilo ih je puno i u Zadru i Splitu, i to je poruka o kojoj moramo razgovarati. Da danas ima puno ljudi u Hrvatskoj koji hodaju za zakonsku, društvenu i svaku drugu zaštitu života”, poručila je dr. Markić.

Hrvatski narod 2018. velikim prosvjedima poručio Plenkoviću da je protiv njegovog nametanja Istanbulske konvencije

Godinu 2018. su, možda više nego išta drugo, obilježili veliki prosvjedi protiv ratifikacije Istanbulske konvencije. Predstavljena je javnosti kao međunarodna konvencija koja će pomoći sprječavanju nasilja nad ženama, no ubrzo se ispostavilo da bi njen stvari cilj mogao biti nešto posve drugo. Statistike o nasilju nad ženama u zemljama koje su ratificirale tu konvenciju pokazale su da ona nigdje nije doprinijela smanjenju nasilja nad ženama niti strožem kažnjavanju krivaca. Eklatantan primjer je Turska, koja je konvenciju prva ratificirala, još 2012., da bi broj ubijenih žena porastao sa 125 u 2011. na 286 u 2014. godini.

> (FOTO) Slučajni prolaznik Krešimir Macan pomaže brojiti prosvjednike?

> Što je Istanbulska donijela prvoj zemlji koja ju je ratificirala? Broj žrtava se učetverostručio!

> Marcel Holjevac: Istanbulska konvencija iznad je Ustava, zakona, i demokratskih institucija – i koštat će milijardu kuna godišnje

> (VIDEO) Pogledajte koji je broj prosvjednika protv IK iznijela policija!

> Pilić iz Slobodne Dalmacije iskoristio slučaj silovanja za napad na Katoličku Crkvu i UIO

Unatoč tome što su sve veće političke stranke i snage u Hrvatskoj podržale “Istanbulsku”, prosvjedi protiv njene ratifikacije okupili su vrlo velik broj građana ne samo u Zagrebu, već i u Splitu i drugim gradovima. Čak i izrazito antihrvatski portali broj prosvjednika isprva su procijenili na 5000 do 10.000 na inicijalnom mjestu okupljanja, na Trgu žrtava fašizma, a znatno više na samom Trgu bana Jelačića.

Iako je prvo policijsko izvješće glasilo da je broj okupljenih na velikom prosvjedu protiv Istanbulske konvencije u Zagrebu iznosio 50.000, naknadno je ta informacija promijenjena te je policija iznijela podatak od 5000 prosvjednika.

Poučeni manipulacijom brojkama prosvjednika na skupu protiv Istanbulske konvencije u Zagrebu, organizatori splitskog prosvjeda u više su navrata napominjali da ne žele davati nikakve procjene broja prosvjednika, nego da čekaju “da se premijer Plenković i njegov savjetnik za PR, Krešimir Macan, dogovore koliko je ljudi bilo na prosvjedu i da to jave ministru unutarnjih poslova, g. Božinoviću”.

Splitska policija je, pak, procijenila broj prosvjednika na 15.000 ljudi.

Unatoč dva velika prosvjeda, u Zagrebu i Splitu, protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, Hrvatski sabor je 12. travnja 2018. potvrdio Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulska konvencija, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, HDZ-ov Ivan Šuker bio je suzdržan, dok su Božo Ljubić i Željko Raguž bili u sabornici, ali nisu glasovali.

Dosad nije zabilježeno da se tako značajan dio kluba vladajućih usprotivio nekom Vladinu prijedlogu zakona.

Hrvatsko zakonodavstvo je i prije ratifikacije Istanbulske konvencije bilo u potpunosti usklađeno s 48 mjera koje konvencija traži za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava. Te već postojeće mjere prevencije nasilja i zaštite žena i djece ne provode se zato što za to nema političke volje. Danas se jasno vidi da su žrtve nasilja iskorištene kao izgovor za ratifikaciju pravno obvezujuće konvencije koja nameće rodnu ideologiju, omogućuje da se proizvoljno sastavljeno tijelo – GREVIO upliće u pravni poredak RH, a ne donosi ništa novo u zaštiti žena i djece. Jedinu korist od Istanbulske konvencije ostvarile su suradnice Andreja Plenkovića kojima je ratifikacija Istanbulske bila uvjet za konkuriranje za odlično plaćena radna mjesta u Vijeću Europe i Europskoj komisiji“, istaknula je udruga U ime obitelji ovih dana.

Udruga U ime obitelji protivi se svakom obliku nasilja i zlostavljanja “te se zalažemo za strogo kažnjavanje počinitelja silovanja i zaštitu svake žrtve nasilja. O konkretnom slučaju grupnog silovanja u Zadru U ime obitelji dijeli stav cjelokupne civilizirane javnosti koji je bio jasno i glasno iznesen – i ne smatramo da ga svi koji ga dijele trebaju ponavljati” naglasili su iz udruge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.