Fuchs roditeljima koji žele da im djeca nastavu prate online: ‘Škola je obvezna, djeca će dobiti neopravdane’

Foto: Fah

Ovo će biti školska godina koja prvi put u velikom broju obrazovnih ustanova, vrlo vjerojatno, neće početi zvonjavom školskog zvona. Djeca u mnogim školama neće 7. rujna s nastavom početi u isto vrijeme, neće zajedno imati odmore, nastavnici i učitelji rjeđe će se susretati u zbornicama, bit će više blok-satova i trosatova, djeca razredne nastave najviše će boraviti u svojim učionicama, a obrazovnim ustanovama hodat će puno ljudi s maskama.

O tim upravo predloženim mjerama za provedbu nastave u školama, koje je donio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s radnom skupinom Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i ostalim izazovima nove školske godine Jutarnji list razgovarao je s ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom.

Dva su tjedna prije početka škole, a mjere i preporuke za održavanje nastave objavljene su prije dva dana. Kritičari kažu da prilično kasnite. Može li se prema objavljenim uputama kvalitetno pripremiti početak nastave od 7. rujna?

– Je li se zakasnilo? Možda i jest. Možda je netko to mogao napisati i vrlo detaljno, polagano, razraditi prije tri mjeseca. Koliko dugo smo mi u Ministarstvu? Mjesec dana. Za mjesec dana, uz ogromne napore ekipe koja u Ministarstvu još nije ni do kraja popunjena, dali smo sve od sebe i u suradnji s vrlo širokim brojem ljudi analizirali problem s različitih aspekata te donijeli vrlo kvalitetan dokument. Naravno, mogli smo možda i manje kvalitetan donijeti ranije, ali onda bismo ga morali popravljati žestoko u hodu i implementaciji. Ovako smo ispunili ono što smo rekli, dapače, donijeli smo ga ranije nego što smo predviđali, to jest prije 31. kolovoza. Željeli smo još čuti i definiciju Svjetske zdravstvene organizacije oko nošenja maski, koja preporučuje da bi ih trebala nositi već djeca od 11 godina. Kritičara uvijek ima, uvijek će netko nešto kritizirati. Ne smeta mi to, davno sam izgubio iluziju da se moram svima sviđati.

> Je li došlo vrijeme za uvođenje školovanja kod kuće u Hrvatskoj?

U preporukama je ostao niz otvorenih pitanja koja muče škole, učitelje, roditelje. Najavili ste širi dokument koji će ta potpitanja dodatno razraditi. Hoće li on biti gotov prije početka školske godine?

– Da, u njemu ćemo objaviti znatno detaljnija tumačenja odredbi iz prvog dokumenta. Na primjer, vidimo da se postavljaju pitanja kako će se u slučaju da se ne žele nositi maske, pa se jedan razred zbog toga treba podijeliti u dvije grupe te se nastava za njih održava u turnusima, provoditi model 3+2 ili 2+3. To znači da, ako škola pribjegne tome rješenju, jedna grupa razreda nastavu tri dana pohađa u školi, a druga grupa online te se potom rotiraju. Time želimo dobiti minimalno 72 sata razmaka između grupa kako u slučaju da se učitelj zarazi ne bi cijeli razred morao u samoizolaciju. Ta rotiranja bit će moguća i nakon tjedan dana, a u strukovnim školama i nakon dva tjedna, u kojima jedan dio učenika može obavljati praksu, a drugi dio biti na nastavi. Dakle, tu ćemo biti fleksibilni. To je samo jedan primjer, pri čemu napominjem kako je podjela razreda najnepovoljnije pedagoško rješenje. Bit je priče – osnovna dva postulata za sprečavanje zaraze su ‘držite se distance i održavajte higijenu’, a mi smo sad dodali i ‘izbjegavajte miješanje grupa učenika’. Upute ćemo dodatno pojasniti i razraditi, štoviše, objasnit ćemo kako ići u implementaciju tih mjera, dati upute za roditelje i slično. Taj će dokument biti gotov do kraja tjedna.

Postoji li i u jednoj varijanti mogućnost da se početak nastave od 7. rujna odgodi, recimo u nekoj od županija? Koji uvjet mora biti ispunjen da se to dogodi?

– Nastava u svim županijama počinje 7. rujna, a u kojem obliku ovisit će o epidemiološkoj situaciji i mogućnostima škole. U ponedjeljak je održan sastanak Nacionalnog stožera civilne zaštite s predstavnicima lokalnih stožera na kojemu ta opcija nije razmatrana. Mi zasad ne vidimo potrebe za bilo kakvim odgodama.

Ključno je pitanje organizacije nastave. Imate li povratne informacije koliko obrazovnih ustanova može ispoštovati propisani razmak fizičke udaljenosti između učenika i nastavnika od metar i pol u višim razredima osnovnih škola i dva metra u srednjima?

– Ne, nemamo procjene. Ali, ovako ću vam reći – nešto više od 60 posto škola u Hrvatskoj radi u jednoj smjeni. Sve one mogu relativno lako ispoštovati uvjete za prelazak na dvosmjenski rad, čime ste za 50 posto smanjili istovremenu koncentraciju đaka u školi, a time i potencijalni rizik od zaraze.

Iz nekih škola najavljuju da će nastavu preseliti u školske dvorane.

– I to je moguće. Ostavili smo mogućnost da ravnatelji škola kontaktiraju osnivače (županije, gradovi op.a.), da ih pitaju mogu li oni osigurati određeni alternativni prostor. Zašto ne? Ako u nekoj školi postoji sportska dvorana ili neki drugi prostor, kabinet i slično koji je moguće adaptirati za provedbu nastave, škole ih uz relativno malo truda mogu staviti u funkciju.

U udruzi srednjoškolskih ravnatelja, čini se, skloniji su varijanti nastave pod maskama, što preporučujete za učenike viših razreda osnovnih škola te srednjoškolce kada nije moguće ispoštovati propisani razmak u učionicama. Maske će nabavljati osnivači škola i Ministarstvo. Očekujete li probleme u provedbi takve nastave?

– Ako gledamo s pozicije pedagoškog pristupa, onda je nastava na daljinu i podjela razreda sigurno najmanje dobra pedagoška mjera. Nastava licem u lice, pa taman i pod maskama, je bolja varijanta, a još je bolje ako možete osigurati propisani razmak u učionicama. Naravno, nije jednostavno držati djecu pod maskama. To treba vrlo dobro iskomunicirati s djecom i učitelji tu moraju učiniti određene napore. Dakako, računamo i na roditelje koji djeci kod kuće trebaju ponavljati važnost mjera poput socijalne distance, higijene.

Učitelji pitaju hoće li u zbornicama morati nositi maske?

– Da, tu nema spora. Međutim, mi bismo najradije da zbornice ostanu zaključane, da se susreti ravnatelja i djelatnika održavaju online što je više moguće. Djeca u razrednoj nastavi ionako će funkcionirati u ‘balončićima’ njihovi učitelji cijelo vrijeme boravit će s njima u učionicama, neće se miješati s drugom djecom, a učitelji izbornih predmeta u razrednoj nastavi, poput stranog jezika, vjeronauka, informatike, morat će nositi maske kad uđu na nastavu u te učionice. Imate primjer u Njemačkoj gdje je cijela škola ‘izletjela’ iz funkcije zbog jednog učitelja koji je bio pozitivan na koronavirus, a došao je u zbornicu među kolege. Zbog toga je 600 đaka ostalo bez nastave jer su svi profesori otišli u samoizolaciju i nije imao tko predavati.

Dakle, najbolje je izbjegavati kontakte. Po ne znam koji put apeliram na sve djelatnike škola da mjere temperaturu, da ravnatelji inzistiraju na tome, da roditelji djeci mjere temperaturu prije dolaska u školu i da nitko s povišenom temperaturom ne dolazi u školu.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a i koordinatorica radne skupine za izradu mjera za škole dr. Ivana Pavić Šimetin rekla je kako ne treba dizati paniku ako neko dijete kiše ili kašlje u školi, ali ako se neki od simptoma pojave kod dvoje i više djece ili djelatnika, na scenu stupaju epidemiolozi. Kakva će uopće biti procedura ako se neka od škola pokaže žarištem Covida-19?

– Stojim iza toga da nisam za lockdown cijelog sustava. Ako se dogodi veće žarište, najprije će epidemiolozi procijeniti varijantu samoizolacije onog dijela razreda, učenika ili djelatnika gdje je dokazana zaraza i kontakti. U varijanti koju predlažemo moguće je da će samo dio razreda ili cijeli razred morati u samoizolaciju, dok ostatak škole može normalno nastaviti funkcionirati. Ali, ponavljam, to je čista epidemiološka situacija. Nije nam cilj a priori zatvoriti cijelu školu. I sada nam se događa da zimi pola razreda izostane zbog gripe ili virusnih oboljenja. Ono što u vezi Covida-19 trenutačno govore ozbiljni članci u ozbiljnim znanstvenim časopisima jest to da je prijenos bolesti u dječjoj populaciji s jednog djeteta na drugo vrlo mali te da su infekcije koje su zabilježene u školske djece, a to su potvrdili i kolege iz inozemstva s kojima sam razgovarao, u škole ulazile pretežno preko odraslih osoba ili osoba koje su dolazile u školu, odnosno da se najveći broj djece inficirao u obitelji, a ne u školi.

Hoćete li odobravati zapošljavanje zamjena na mjestu učitelja koji bude pozitivan na koronavirus?

– Zamjene će biti odobrene. Ministarstvo je naviklo na zamjene, osobito u zimskom periodu kada imamo gripu i velik broj učitelja nije u nastavnom procesu. Tu se radi o fluktuaciji nekoliko tisuća ljudi unutar sustava.

Dio roditelja i dalje ustrajava da im se dopusti mogućnost izbora i da djeca ne moraju dolaziti u školu, odnosno da nastavu u cijelosti slušaju online. Hoće li to biti moguće i hoće li se u suprotnom dijeliti neopravdani sati?

– Ako smo država koja poštuje zakone, onda nam je jasno što kažu propisi vezani za dolazak u škole. Ako zakon kaže da je škola obavezna, onda je obavezna. Postoje iznimke kada se nastava može održavati na daljinu ili kod kuće. To su jasno izražene medicinske indikacije o kojima se raspravlja od slučaja do slučaja, pa se tako izvodi nastava u bolnici, kod kuće i slično. Dobivam u zadnje vrijeme ovakve mailove: ako se moje dijete zarazi u razredu pa nam prenese zarazu u kuću, onda ćemo svi biti u samoizolaciji, a za to ćete vi biti odgovorni. A što ako je obrnuto? Ako ste vi neodgovorni pa zarazite to dijete, a dijete onda zarazi druge? Živimo u vremenu pandemije, epidemije, koje svi zajedničkim naporima trebamo suzbijati. Djeca trebaju biti u učionicama, a opravdani i neopravdani sati primjenjivat će se kao inače.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Jutarnji list