Gabričević: ‘120.000 hrvatskih umirovljenika ima mirovinu manju od 1500 kuna’

Veselko Gabričević
Foto: snimka zaslona

Dva tjedna prije lokalnih izbora 850 tisuća umirovljenika dobit će COVID dodatak. Hoće li on biti dovoljan za “krpanje” kućnog budžeta umirovljenika i kakva je budućnost 2. stupa mirovinskog fonda bila je tema HRT-ove emisije Otvoreno u kojoj su gosti bili Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Davorko Vidović (SDP), Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i prof. dr. sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika su prošle godine u travnju dostavili zahtjev premijeru i Ministarstvu i od tada se radi na COVID dodatku, kazala je Višnja Fortuna. Hrvatska stranka umirovljenika nam se priključila i željeli bi da nam se priključe svi, kazala je predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske. Dodala je kako ne mogu biti potpuno zadovoljni, ali da je ipak 850 tisuća umirovljenika dobilo pomoć. Od 400-1.200 kuna, uz cenzus od 4.000 kuna. Komentirajući navode da su se ‘umirovljenici prodali’ kazala je: “I prošle su godine bili izbori i da je tako – taj bi dodatak i tada bio isplaćen”.

120.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 1500 kuna

– Umirovljenici se nisu nikome prodali niti će se prodati. Oni traže svoje mjesto pod suncem i da im mirovina bude dostatna za život, kazao je Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. Izvijestio je kako po nekim procjenama svakome umirovljeniku treba 500 do 700 kuna za dodatne troškove zbog pandemije (maske, dezinficijensi, dodaci prehrani i skuplji lijekovi…). Napomenuo je da u Hrvatskoj 120.000 umirovljenika ima mirovinu manju od 1500 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umirovljenici, veliko glasačko tijelo

Davorko Vidović citirao je jednog umirovljenika koji kaže “Daj bože da su izbori barem dva puta godišnje. S nama se računa kao s redovitim biračima i zadovoljni smo sa malo”. Smatra kako ova mjera neće polučiti rezultat i umirovljenike usmjeriti da glasaju za HDZ. Kazao je kako je prije točno godinu dana osobno prezentirao program interventnih mjera za COVID krizu. Intervencija treba za 21 skupinu ljudi u Hrvatskoj pogođenih COVID krizom. Tako su to sa 505 mjera napravili u 126 zemalja, tvrdi. Hrvatska je, dodaje – u ožujku donijela 63 mjere, od kojih su se samo 2 odnosile na socijalnu zaštitu. A novci nisu bili predviđeni u proračunu, tvrdi.

“Socijalni sustav kao ubožnica”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Treba skinuti kapu Jasni Petrović i Višnji Fortuni koje imaju snažan javni zagovor za veliku skupinu ljudi, kazao je prof. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu komentirajući navode da su COVID dodatak trebali dobiti i nezaposleni i osobe s niskim primanjima. Međutim, dodao je – svaka je zemlja članica EU-a intervenirala prema ranjivim skupinama, a Hrvatska to nije napravila.”Nama je novčana socijalna pomoć ostala na 800 kuna, a sustav smo pretvorili u ubožnicu i onda se sablažnjavamo kad se u sustavu nešto dogodi”, dodao je.

“COVID dodatak nema veze s izborima”

– Nitko nije znao koliko će pandemija trajati i koliki će utjecaj imati na proračun, odgovorio je Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Podsjetio je da je Vlada od početka počela isplaćivati mjere za očuvanje radnih mjesta te da ih je nastavila isplaćivati nakon izbora. “U tu svrhu isplaćeno je preko 14 milijardi kuna bruto. Čekali smo indeksaciju u ožujku, zbog krize mirovine nisu porasle – i išli smo na COVID dodatak. To nema veze s izborima”, naglasio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatra kako će indeksacija mirovina i u srpnju biti mala i novci koji su trebali ići povećanje mirovina ići će u COVID dodatak. Tvrdi kako će se 600 mil. kuna naći u proračunu, bez debalansa i dodatnog zaduživanja. Najavio je dodatnu pomoć umirovljenicima kroz reforme, obiteljske mirovine i dokapitalizaciju 2. i 3. mirovinskog stupa.

Na jednog umirovljenika – 1,2 zaposlenih

– Problem omjera zaposleni-umirovljenici je permanentno prisutan već 30 godina. 1990. smo imali 600.000 umirovljenika i 1.960.000 zaposlenih (1:2,8). Jedino pravo rješenje se nalazi izvan mirovinskog sustava, smatra Davorko Vidović. Ako umjesto 1.540.000 osiguranika budemo tamo gdje smo bili 1990. to će se riješiti financijski. Ali naš je problem socijalna neodrživost mirovina. Udio mirovina u BDP-u je 10,5 posto. Ja sam ga uspio dotjerati do 14 posto kad su jednokratno povećali mirovine za 20 posto, a u mandatu za 33 posto, kazao je Vidović. Smatra da se stanje može popraviti samo povećanim zapošljavanjem.

– Trebali su nam reći da ćemo morati ulagati u nekretnine i sve ih staviti u funkciju kako bi imali određenu razinu standarta. Trebali su nam reći da ćemo kao umirovljenici morati računati na pomoć djece, kazao je prof. Gojko Bežovan odgovarajući na pitanje što su vlasti propustile napraviti za umirovljenike u zadnjim desetljećima. Upozorio je kako nema relevantnih istraživanja kako bi se znalo kuda sustav ide.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Privatizacija 2. mirovinskog stupa

– Ne možemo ni raspravljati o privatizaciji mirovinskog sustava, koju su svi doveli u pitanje, a nije ju u pitanje jedna mala Hrvatska. Rekao sam premijeru Plenkoviću da pita svog prijatelja Tuska, koji je kad je bio premijer Poljske ukinuo drugi stup. Tad su svi veliki mediji pisali da je privatizacija 2. stupa neodrživa i da doprinosi povećavanju javnog duga i prouzrokuje manje mirovine što je danas činjenica u Hrvatskoj, ocijenio je Bežovan.

– Želimo ojačati 2. mirovinski stup što smo i pokazali reformom mirovinskog sustava 2019. To ćemo pokazati i kroz nove zakone u mandatu ove Vlade. Sad izdvajamo 5 posto za mirovine i to definitivno ostaje. Želimo povećati vrijednosti mirovinskog fonda kroz ulaganja u infrastrukturne projekte, najavio je Dragan Jelić. Kapitalizacija obveznih mirovinskih fondova ove je godine za 9 mlrd. veća, što znači da oni dobro rade, dodao je. Oni koji nisu zadovoljni s 2. stupom – mogu pred mirovinu uzeti sve i prijeći u 1. stup, ili mogu iz 2. stupa uzeti 15 posto. Uveli smo i informativne centre za savjetovanje, dodao je Jelić. Naglasio je i da postoje i različite kombinacije s 3. mirovinskim stupom.

“2. mirovinski stup je način da se spasi 1. stup”

– Mirovinska reforma je jedina prava reforma provedena u zadnjih 30 godina. Zasad je, dokazano. U 2. mirovinski stup su građani uplatili 70 mlrd. kuna a sad imaju 120 mlrd. Nema drugog načina da se očuva vrijednost tog novca, ni u nekretninama ni u zlatu. Ljudima koji su uplaćivali samo 18 godina u 2. mirovinski stup se već sad isplati ići u dostupanjsku mirovinu. Za 5 do 10 godina to će biti još puno prihvatljivije. To je način da se spasi i 1. stup, tvrdi Davorko Vidović.

– Imamo apsurd, privatizirali smo ostvarena socijalna prava. Ne nećemo u mirovine, uložit ćemo u državne obveznice. I onda će država sama sebi posuđivati novac uz debele zarade vlasnika fondova i fond-menadžera. Je li to alkemija ili ekonomija? Kako se to nije isplatilo Poljacima i Mađarima i sada Estoncima koji su to napustili?, upitao je prof. Gojko Bežovan.

I Višnja Fortuna je kazala kako Matica i sindikat umirovljenika ne želi privatizaciju 2. mirovinskog stupa. Oni su se zalagali da se 15 posto iz 2. stupa može iz 2. prebaciti u 1. stup. Više od 60 posto umirovljenika to je i napravilo. I za to su platili i porez. Što je apsurd, dodala je. upozorila je da su umirovljenici stariji ljudi i nemaju vremena za čekanje, treba im pomoć iz 2. stupa – sada. To je potvrdio i Veselko Gabričević. Mahom stariji umirovljenici traže da im se novac iz 2. prebaci u 1. stup, dok su mlađi spremniji čekati, iako stvari ne idu onako kako su najavljivane, kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.