General Gotovina: ‘Žrtva branitelja je u kolektivnoj svijesti našeg naroda, ona je ugrađena u temelje hrvatske državnosti’

Knin, 5.8.2020 - U povodu 25. obljetnice akcije Oluja izaslanstvo Domovinskog pokreta zapalilo je svijeæe i položilo vijenac za poginule i nestale branitelje kod Spomenika Hrvatske pobjede Oluja 95. Na slici Ivan Penava, Miroslav Škoro i Ante Prkaèin. foto HINA/ Mario STRMOTIÆ/ ua

Umirovljeni general Ante Gotovina u Kninu je danas održao govor i pozvao na zajedništvo i stvaranju bolje budućnosti. Za Novu TV nakon govora otkrio je što danas misli o Oluji i poslao važnu poruku mladima.

Gotovina je danas u Kninu održao jedan tvrdi, vojnički govor, zahvalio poginulim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, i rekao da je Oluja najveća i najsvjetlija pobjeda u povijesti hrvatskog naroda.

Pozvao je na zajedništvo i pozdravio dolazak Borisa Miloševića, kazavši kako je jako bitno da je predstavnik srpske nacionalne manjine došao danas u Knin te da moramo svi živjeti zajedno i graditi bolju Hrvatsku.

Na pitanje što danas, iz ove perspektive misli o Oluji i u čemu je tajna te akcije, koja je bila brza i vojnički iznimno uspješno provedena, Gotovina je za Novu TV kazao: “Dugo smo uvježbavali, planirali, pripremali, kroz raznorazne obuke, sve smo radili da izgradimo hrvatsku vojsku dovoljno sposobnu i spremnu prvo da se obranimo, to je bio prvi korak, i onda okončamo nametnuti rat. A na kraju da stvorimo pretpostavke za trajni mir.

Poginuli branitelji, njihove obitelji i njihova djeca ono su što imamo na duši. Moramo voditi računa o njima, to je stvar ne samo nas kao ljudi, kao vojnika, nego države kao takve, i njezinih institucija.”

Istaknuo je kako je siguran da se danas u Hrvatskoj cijeni njihova žrtva: “Ona je u kolektivnoj svijesti našeg naroda, svi su ti životi ugrađeni su u temelje hrvatske državnosti.”

Na pitanje što je za njega osobno bio najgori trenutak u Domovinskom ratu, kazao je: “Najgore je bilo 1991. Željeli smo se braniti, bilo je vrlo teško. Mnogi naši mladi ljudi su tada poginuli. Najveće štete su bile tih godina, 91′, 92′, a onda kad smo dobili na vremenu i počeli se pripremati i graditi hrvatsku vojsku kroz obuke, tehniku i naoružanje, e onda, to je bila jedna druga priča. Početak je bio negdje tamo u operaciji Maslenica, tu smo vidjeli što treba mijenjati, koji kadar nam je važan, na terenu i na operativnoj razini.”

Poznati su snimci iz Knina, s kolegija, kad je vikao na podređene i upozoravao na pridržavanje Ženevskih konvencija. Kazao je poslije toga i kako u ratu nema vremena za pedagogiju.

“Rat je surova stvarnost, to je pitanje života. Svaki zapovjednik je odgovoran za svoje ljude, ponekad nemamo vremena razgovarati, uvjeravati, ponekad treba presjeći, moramo biti strogi, zna nam biti i žao poslije, ali to je život, to tako ide.”

Mladima je danas poručio: “Svi mi koji živimo u Hrvatskoj trebamo tražiti i težiti da naša Hrvatska bude sigurna, čuvati slobode i trebamo s optimizmom, a ne pesimizmom gledati na odnose s onima drugima, na zajednički nastup i zajedničkim radom sebi stvarati bolje sutra.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr