Otvorena pitanja koja opterećuju hrvatsko-srbijanske odnose godinama se ne rješavaju i uzrokuju njihovu daljnju stagnaciju. Od onog najvažnijeg, civilizacijskog – traženja nestalih, koje je visoko pozicionirano, do srbijanskog zakona o univerzalnoj nadležnosti za ratne zločine ili ‘mini Haaga’. Većina sudionika Domovinskog rata zbog toga strahuje od svakog prelaska granice.
O tome je u Beogradu danas razgovarao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Je li i u kolikoj mjeri to pitanje moguće brzo riješiti? Koliko ima srbijanskog politikanstva, a koliko zaista dobre volje, večeras su u Temi dana analizirali bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i glavni tajnik Generalskog zbora Marinko Krešić.
Vesna Škare Ožbolt smatra da je sve to moguće jako brzo riješiti, ali je za to potrebna politička volja. “Srbija i Hrvatska nemaju iste stavove o onome što se dogodilo. Srbija je u svoju strategiju stavila da se devedesetih vodio građanski rat. Osim toga potrebno je ujednačiti kriterije i odlučiti da se suđenja prepuste zemljama u kojima optuženici imaju prebivalište. Srbija je gotova s poglavljem 23. i to se pitanje može riješiti samo u dogovoru dviju država”. Takav sporazum, smatra Škare Ožbolt – treba napraviti i s BiH.
“Srbija si je prema zakonu o generalnoj jurisdikciji sebi dala za pravo suditi svaki zločin bez obzira tko su počinitelji i na čijem je teritoriju zločin počinjen. Nedopustivo je da nakon 22 godine nemamo riješeno pitanje univerzalne jurisdikcije na koju pravo polaže Srbija, kazao je Marinko Krešić. “Branitelji ne mogu više čekati, nepojmljivo je da se, kad Srbija uđe u EU, svaki branitelj može isporučiti Beogradu na suđenje”, dodao je. Sve se to, smatra, može riješiti bilateralnim ugovorom.
“Srbija i JNA su izvršili agresiju a mi smo vodili obrambeni rat i moramo naći naše nestale – to je minimum ispod kojeg se ne smije ići”, naglasio je. Pohvalio je odlazak ministra Bošnjakovića u Beograd, jer se bez razgovora ništa neće riješiti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
