Programsko vijeće HRT-a u ponedjeljak je održalo sjednicu te na istoj odgodilo izbor predsjednika za iduću sjednicu zakazanu za 27. siječnja.
Glavni urednik svih televizijskih programa HTV-a Bruno Kovačević ustvrdio je da ima daljnjeg prostora za unapređenje programa u skladu s programskim obavezama utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između HRT-a i Vlade.
“Mi bi napravili puno bolji program. Nije da nedostaju ideje i da ljudi nisu kreativni. Nemojte zaboraviti da nam je pristojba u posljednjih devet godina 80 kuna. Po izračunu da ona može biti i do 1,5 posto prosječne hrvatske plaće, ona bi mogla iznositi i 96 kuna. Mi bi sa 16 kuna razlike napravili čuda”, rekao je Kovačević.
> Tko je Bruno Kovačević – novi glavni urednik svih HRT-ovih televizijskih programa
Podsjetimo, HRT godišnje od gledatelja uprihodi milijardu kuna putem pristojbi koju su građani obvezni plaćati bez obzira na to gledaju li HRT-ove programe ili ne. Hrvatska je svojedobno od EU komisije izborila odobrenje državne potpore RTV sustavu u visini 80 kuna mjesečno.
Koliko iznosi mjesečna pristojba?
Visina mjesečne pristojbe može iznositi najviše 1,5 % prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Visinu mjesečne pristojbe, prema zakonskome okviru koji je na snazi, za svaku godinu svojom odlukom utvrđuje Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije uz prethodno odobrenje Vijeća za elektroničke medije (VEM).
Visina mjesečne pristojbe nije se mijenjala od 2012. godine te iznosi 80 kuna mjesečno.
Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji Hrvatska radiotelevizija obvezna je mjesečnu pristojbu ubirati izravno od obveznika.
Što je javna televizija i zašto se plaća pristojba?
Javni RTV servisi su danas u Europi potrebnije više nego ikada kao jamci slobodnog formiranja javnog mišljenja u svim važnim dijelovima društva, jer ne moraju voditi brigu o interesima dioničara, već pružiti uslugu svima u društvu. Sve vlade i države moraju imati dovoljno povjerenja same u sebe, kao i u zrelost svojih demokracija, kako bi izgradili samostalan javni RTV servis u službi svojih građana, koji ima mehanizme kontrole i ispravljanja pogrešaka, ali i slobodu i odgovornost kako bi radio objektivno, korektno i nepristrano.
HRT kao javni servis ima obvezu “ispunjavati jasan i točan zahtjev: biti televizija ili radio za sve, odnosno za svakog građanina zemlje u kojoj djeluju. Svojim programima obraćaju se svim građanima bez obzira na godine, obrazovanje ili kupovnu moć. Za razliku od komercijalnih radijskih i televizijskih postaja, koje legitimno moraju živjeti od komercijalnih prihoda i prema tome program prilagođavaju određenom dijelu publike koji zanima oglašivače, javni radiotelevizijski servis namijenjen je svekolikoj javnosti, koja je i financira i kontrolira”, što je naznačeno i na službenim stranicama HRT-a.
Mjesečna pristojba državna je potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika (radija, televizora ili kojega drugoga uređaja) u Republici Hrvatskoj u cilju osiguravanja sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC).
Ustavni sud: Plaćanje pretplate od 80 kuna HRT-u nije pljačka
Ustavni sud u kolovozu 2018. godine zaključio je kako HRT ne zlorabi monopolski položaj, niti je na neustavan način stavljen u povoljniji položaj u odnosu na komercijalne pružatelje radiodifuzijskih usluga, piše Večernji list.
U obrazloženju odluke kažu da RTV pristojba od 80 kuna koju plaćamo nije paraporez jer nije direktno vezana uz vlasništvo RTV prijamnika, već za pristup javnim radiodifuzijskim uslugama.
Dok je Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske ukazao kako HRT ima “monopolski” položaj, dok su druge medijske kuće diskriminirane, a građani su obvezani na linearno podmirenje javnih troškova, Ustavni je sud dao za pravo zakonodavcu te Ministarstvu kulture koje se očitovalo o prijedlozima, da pristojba kao “oblik financiranja javnog servisa jest državna potpora koja je u RH postojala prije stupanja na snagu Ugovora o EU”, te se koristi u skladu s Pravilima o državnim potporama.
Kažu kako unatoč toleriranju posebnog položaja HRT-u ne može se nužno govoriti o zloporabi monopolskog položaja.
To što Nadzorni odbor HRT-a određuje visinu pretplate nije sporno jer mu je Sabor prenio tu ovlast, a HRT je javna ustanova. Nije diskriminirajuće što fizičke i pravne osobe različito plaćaju pristojbu, neki jednu bez obzira na to koliko prijamnika imaju (ugostitelji za četiri), a neki za svaki prijamnik. Jer su te skupine međusobno neusporedive, kaže sud.
Navodi se kako RTV pristojba od 80 kuna koju plaćamo nije paraporez, nije (izravno) vezana uz vlasništvo RTV prijamnika, već za pristup javnim radiodifuzijskim uslugama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
