Goldstein ustvrdio da su antiglobalizam i protivljenje migracijama dio ustaške kulture

Foto: snimka zaslona

U emisiji Intervju tjedna na HRT-u gostovao je povjesničar i diplomat Ivo Goldstein, gdje govorio o Bleiburgu, Jasenovcu, kurikulu povijesti i ostalim temama.

“Kada nemate jasnu sliku o povijesti, teško možete napraviti inventuru i pozicionirati se u sadašnjosti, pa je svaka projekcija budućeg razvoja nemoguća”, ocjenjuje Ivo Goldstein te tvrdi kako danas nije teško samo suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj, nego imamo i problem današnjice, problem prihvaćanja i uvažavanja drugog i drukčijeg.

‘Radi se o raširenoj kulturi sjećanja koja je neprihvatljiva’

“Kultura koja je proustaška u vrijeme današnjice je antiglobalistička, nesnošljiva, netolerantna, antimigrantska i anti svih, i onemogućava Hrvatsku i Hrvate da funkcioniraju kao narod među narodima. Ne radi se samo o političkim strankama, već o raširenoj kulturi sjećanja koja je neprihvatljiva, ne fokusira se samo unutar ekstremističkih stranaka nego i unutar šireg političkog života, uključujući u vladajuću stranku”, ustvrdio je Goldstein.

Prema njegovu mišljenju percepcija o prošlosti u kojoj su ustaše dobri i pozitivni dobila je u zamahu 2015., 2016. i ako sada ne možemo zajednički komemorirati žrtve, to pokazuje ne samo da imamo problema s kulturom sjećanja nego cijela kultura i društvo ne funkcioniraju.

Smatra da Vlada i državna politika moraju napraviti pomake prema tome jer se ne može na isti način komemorirati Jasenovac i Bleiburg. Fascinira ga, tvrdi, na koji način mnogi sudionici te rasprave jako malo ili nimalo ne znaju o tim povijesnim činjenicama koje su se dogodili u Jasenovcu, na Bleiburgu i na Križnom putu. “To je slojevit događaj i ako želite politički djelovati, ako želite iznijeti politički stav koji bi mogao funkcionirati u tom političkom prostoru, morate znati barem u globalu što se dogodilo”, kaže.

“Jasenovac i Bleiburg nisu isto. Jasenovac je zločin genocida, i ratni zločin, i zločin protiv čovječnosti. Bleiburg je u jednom dijelu zločin i zločin protiv čovječnosti, to nije isto. Ne možemo govoriti – sve su žrtve iste, to je neprihvatljivo”, smatra ovaj povjesničar.

Nije mu jasno, naglašava, i zašto je taj brak između politike i crkve toliko važan. Zašto komemoracija na državnoj razini mora neraskidivo biti vezana za crkvu.

Osobno bi volio da na komemoraciji na Bleiburgu politika kaže da je na Križnom putu stradalo puno nevinih, ali i puno zločinaca koji su okrvavili ruke tijekom četverogodišnjeg rata u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije.

“Za neke koji dolaze na Bleiburg rat kao da je počeo 15. svibnja 1945., a do tada ono razdoblje NDH kao da je bilo liberalna demokracija i najednom su ti bjesomučni komunisti nalegli na jadne Hrvate katolike i oni su postali žrtve. Ne možete gledati jedan povijesni događaj izvan povijesnog konteksta”, izjavio je.

Kurikul iz povijesti Goldstein nije uspio popratiti detaljno, no čini mu, kaže, da se nekako sve to ubrzalo i “isforsiralo, nije loše, ali moglo je i bolje”, smatra.

Drago mu je da je Karadžić dobio doživotni zatvor.

“Nažalost Haaški sud nije imao ulogu otrežnjenja i očišćenja kakvu su mu oni koji su ga stvorili namijenili. Vidjeli smo da je jedan dio javnosti u Srbiji podupire takvu presudu, drugi ne.”

Goldsteinu nije drago što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić predložen za titulu počasnog doktorata i podupire deklaraciju Filozofskog fakulteta. Izlaz iz ove situacije vidi u tome da Bandić odustane pa bi se tako sve olakšalo.

“Institucija počasnog doktorata nije namijenjena gradonačelnicima, nikad nije ni bila u statutu Sveučilišta precizno definirana jer je riječ o tome da postoji dobra volja, tradicija dodjele počasnih doktorata, zna se kome se dodjeljuje – Nikoli Tesli, Ružički, nobelovcima, Prelogu. To su ljudi koji su istaknuti, nikomu upitni i na čast Sveučilištu. Bandić je zaslužan za Muzičku akademiju, ali treba znati da je ona financirana i novcem grada i države. Kad bismo išli po toj logici, Holjevac bi mogao dobiti 10 počasnih doktorata jer je u njegovo vrijeme izgrađeno 10 fakultetskih zgrada”, kaže Goldstein.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT