Postupak promjene dvadesetak hrvatskih diplomata privodi se kraju. Nakon višemjesečnih dogovora na liniji Pantovčak-Banski dvori, u “Narodnim novinama” objavljeno je 11 odluka kojima predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović postavlja 9 novih veleposlanika te generalnog konzula i konzula.
Objava u Narodnim novinama znači da su došli i agremani država u koje diplomati odlaze, a odluke predsjednice stupaju na snagu uglavnom s početkom rujna, navodi Večernji list.
> Milenijski promašaj hrvatske diplomacije: Veleposlanik Paro izrugivao se Trumpu
Umjesto Joška Pare – Pjer Pimunović
Potvrđeno je da u SAD na mjesto veleposlanika (umjesto Joška Pare) ide Pjer Šimunović, dosadašnji predstojnik Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, gdje je proveo malo više od godinu dana. Iskusni je diplomat, prije je bio veleposlanik u Izraelu, te državni tajnik u MORH-u, te je dobro poznat u hrvatskoj i međunarodnoj diplomaciji.
Profesionalnu karijeru počeo je kao vanjskopolitički novinar u Večernjem listu ranih devedesetih godina, s prethodno završenim studijem komparativne književnosti i talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Studirao je u Londonu na Department of War Studies King’s College London, magisterij iz ratnih studija. Radio je i na BBC-u, a po povratku u Hrvatsku bio je zamjenik načelnika Odjela za analitiku u Ministarstvu vanjskih poslova. U hrvatskom veleposlanstvu u Parizu obavljao je dužnost prvog tajnika i savjetnika.
Potom se vraća u Večernji list kao savjetnik uprave, a onda postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova. Bio je i nacionalni koordinator za NATO. U MORH-u je bio ravnatelj uprave za obrambenu politiku te državni tajnik. Na čelo Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) dolazi s funkcije hrvatskog veleposlanika u Izraelu.
Nositelj je Spomenice Domovinskog rata 1991.-1992.
> Na zahtjev predsjednice i Stiera konačno će biti zamijenjeni nekvalitetni veleposlanici
Profesionalni diplomat Igor Pokaz odlazi i u London, za našeg novog veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu (umjesto Ivana Grdešića). U karijeri je radio pri Stalnoj misiji RH pri NATO-u, u MORH-u te bio veleposlanik u Rusiji.
Uz karijerne diplomate, uvijek ima mjesta i za one koje imenuje politika, pa Jasen Mesić, bivši ministar kulture i zastupnik HDZ-a ide za veleposlanika u Italiju.
Gordan Grlić Radman, s mjesta veleposlanika RH u Mađarskoj, ide za veleposlanika u Berlin.
Mario Nobilo je karijerni diplomat i postavljen je za šefa Stalnog predstavništva RH pri NATO-u, ostaje u Bruxellesu, gdje je bio veleposlanik u Belgiji.
Tomislav Bošnjak naš je novi veleposlanik u Egiptu, a dolazi s mjesta veleposlanika u Kataru. Prije toga je bio “terenski” diplomat u Afganistanu i Libiji.
U Grčku odlazi profesor Aleksandar Sunko, profesor klasičnih jezika (ali i novogrčkog) koji je svojedobno u Obrazovnom centru za jezike u Zagrebu predavao i Andreju Plenkoviću.
Jasna Mileta, koja je 2004./2005. bila pomoćnica ministra vanjskih poslova potvrđena je kao veleposlanica RH u kraljevini Maroku.
Za veleposlanika u Budimpeštu odlazi Mladen Andrlić, dosadašnji ravnatelj Diplomatske akademije.
Za generalnog konzula u Düsseldorf ide Ivan Bulić, predavač povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Zoran Šangut konzul u Perthu
U australski Perth pak, za konzula ide Zoran Šangut, odvjetnik i ravnatelj vukovarskog Memorijalnog centra Domovinskog rata, kao 21-godišnji dragovoljac s Trpinjske ceste i zatočenik srbijanskih logora, gdje je proveo 130 dana.
Zoran Šangut rođen je 1970. u Vukovaru, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Od samog početka velikosrpske agresije kao dragovoljac sudjeluje u obrani Vukovara.
Bio je zatočenik koncentracijskih logora u Stajićevu, Nišu i Srijemskoj Mitrovici. Nakon razmjene zarobljenika 27. ožujka 1992. dolazi u Zagreb gdje započinje studij prava na Pravnom fakultetu. Predsjednik je Udruge pravnika Vukovar 1991., koja se bavi poticanjem procesuiranja odgovornih za logore na teritoriju Srbije. Suautor je, uz Ivicu Radoša, dviju knjiga, “Blago Zadro, prvi hrvatski general” i “Branili smo domovinu”.
Pogledajte u videu što je Šangut o sebi rekao za Documentu u projektu “Osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja od 1941. godine do danas”:
