Gradonačelnik Dubrovnika: Nizom mjera stvaramo uvjete za mlade obitelji

obitelji
Foto: Mato Franković

Dubrovnik je prvi grad u mnogočemu. Prvi je zasigurno u turizmu – najpoznatiji i najposjećeniji i osim njegove jedinstvene, bogate povijesti i kulturne baštine, često je upravo to asocijacija kad pomislimo na Dubrovnik. No, Dubrovnik je i grad koji se istovremeno zna nositi s masovnim turizmom, uspješno provodi politiku održivog turizma. Uspješno vodi i demografsku politiku te raznim mjerama pokušava zadržati mlade obitelji, kao i razne stručnjake određenih zanimanja, da ne napuštaju domovinu. Ne zaboravlja ni hrvatske branitelje. U mnogima od tih mjera upravo je Dubrovnik prvi grad u Hrvatskoj. A o svemu tome i projektima u procesu razgovarali smo s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Otvorenje OI kritizirao i Franković: Glasna manjina nastavlja terorizirati šutljivu većinu

Dubrovnik je prvi grad u RH koji je razvio vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja

Narod.hr: Grad Dubrovnik posljednjih sedam godina uspješno provodi demografske mjere kojima, primjerice želi smanjiti iseljavanje i potaknuti rast nataliteta. O kakvim projektima je riječ?

Franković: S obzirom da je mladima i mladim obiteljima u Dubrovniku danas najveći problem osigurati krov nad glavom, ova gradska uprava svoje je napore usmjerila na rješavanje te problematike. Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj koji je razvio vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja nazvan “Dubrovačka stanogradnja”. Ovaj program uključuje nekoliko modela s istim jedinstvenim ciljem – građanima omogućiti priuštivo stanovanje i rješenje stambenog pitanja, što je jedan od najvećih izazova za mlade obitelji.

Sve je krenulo s izgradnjom novih stanova u gradskom naselju Mokošica, gdje je dodijeljeno i useljeno prvih 39 stanova za mlade. Investicija je realizirana u suradnji s Ministarstvom branitelja, s obzirom na to da je od 108 stanova, njih 65 dodijeljeno braniteljima – stradalnicima Domovinskog rata s područja Grada Dubrovnika. Dok su 43 stana pripala Gradu, koji je 39 stanova prema unaprijed definiranim kriterijima i na osnovu javnog poziva dodijelio u najam mladim dubrovačkim obiteljima. Ostali su dodijeljeni Općoj bolnici Dubrovnik, Domu zdravlja i Centru za pružanje usluga u zajednici Maslina.

Kroz niz mjera gospodarske i socijalne politike stvaramo uvjete za poticanje i zadržavanje mladih stručnjaka, djelatnika u zdravstvu…

Grad je za njihovu izgradnju tada izdvojio 38 milijuna kuna. Projekt se nastavlja te smo prošle godine dobili i građevinska dozvola za tri nove zgrade u naselju Solitudo gdje će se graditi novih 50 stanova za mlade dubrovačke obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S ciljem stambenog zbrinjavanja Grad je kupio i zemljište na Pobrežju gdje će se mladim sugrađanima dodjeljivati parcele za izgradnju tipskih kuća. Jedan dio namijenjen je i za stambeno zbrinjavanje djelatnika u zdravstvu. Želimo također kroz niz mjera gospodarske i socijalne politike stvoriti uvjete za poticanje i zadržavanje mladih stručnjaka, djelatnika u zdravstvu u Dubrovniku. Pa tako i kroz realizaciju modela osiguravanja stambenog prostora za medicinske djelatnike, čime bi se ostvario krajnji cilj poboljšanja uvjeta rada djelatnika u zdravstvu te poboljšanje zdravstvene zaštite građana na području Dubrovnika.

>Kako apartmanizacija utječe na demografsku sliku RH?

Subvencioniramo mlade obitelji s ciljem kupnje prve nekretnine ili najma

Nadalje, osmišljen je i program 30 x 30 koji se sastoji od subvencioniranja trideset mladih obitelji iznosom od 30 tisuća eura, a radi ispunjenja svrhe kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnju ili nadogradnju objekta. Ovo smo ljeto već potpisali ugovore s prvim korisnicima.

Isplaćujemo i subvencije za najam stana mladima. Prošle godine ostvarilo ju je 45 korisnika u ukupnom iznosu od 41.130,25 eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poseban naglasak stavili smo na novu demografsku mjeru obnove stambenog fonda u vlasništvu Grada unutar gradskih zidina. Ustupanjem u najam stambenih jedinica u povijesnoj jezgri obiteljima s više djece izravno doprinosimo demografskoj revitalizaciji, što je cilj jedne od aktivnosti održivog razvoja Plana upravljanja.

Gradu Dubrovniku dodijeljeni su ugovori o darovanju 4 stana

Narod.hr: Gradu Dubrovniku dodijeljeni su ugovori o darovanju 4 stana. Jedan od njih je u povijesnoj jezgri i namijenili ste ga također za obitelji s više djece. To je projekt koji je sastavni dio demografskih mjera koje provodite. Možete li malo više reći o tome.

Franković: Nedavno smo fond stanova povećali za još jedan stan od 140 kvadrata u povijesnoj jezgri koji nam je ustupila Vlada Republike Hrvatske ugovorom o darovanju. Prije toga smo koristeći pravo prvokupa svoj stambeni fond u povijesnoj jezgri obogatili s dodatna dva stana, o čijoj je kupnji vrijednoj gotovo milijun eura odlučilo Gradsko vijeće.

U skladu s aktivnostima Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a kojem je prioritetni cilj očuvanje „živog grada“, gradska uprava pokrenula je obnovu stambenog fonda u svom vlasništvu unutar stare gradske jezgre s intencijom da renovirane stambene jedinice dodjeljuje na korištenje obiteljima s više djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zahvaljujući ovom programu do sada su tri obitelji s ukupno 12 djece uselile u gradske stanove u povijesnoj jezgri. U svibnju 2024. ključevi su uručeni prvim dvjema obiteljima, dok je treća, peteročlana obitelj uselila sredinom srpnja. Sve stanove Grad Dubrovnik prethodno je uredio, a u tijeku je javni natječaj za obnovu još tri stana u vlasništvu Grada. Uređenjem ukupno šest gradskih stanova u povijesnoj jezgri Grad Dubrovnik će u ovoj godini stambeno zbrinuti šest dubrovačkih obitelji s više djece.

Nastavak je to niza investicija u društvenu infrastrukturu među kojima se izdvaja novi objekt OŠ Marina Getaldića unutar zidina koji je vrata otvorio prošle školske godine i time prešao u režim jednosmjenske nastave.

>Franković (HDZ) o Za dom spremni: Ne treba se sramiti pozdrava iz Domovinskog rata

Događa nam se da kapital pobjeđuje demografiju, ali mi s našim mjerama nastojimo okrenuti taj trend

Narod.hr: Kao gradonačelnik grada koji je prvi po turizmu u Hrvatskoj, kako se suočavate s problemom apartmanizacije i kako se ona odražava na demografsku sliku?

Franković: Događa nam se da kapital pobjeđuje demografiju, ali mi s našim mjerama nastojimo okrenuti taj trend jer ne možemo i ne smijemo to dopustiti. U tom smjeru idu i neke naše inicijative poput one za ograničavanje iznajmljivanja u turističke svrhe apartmana i stanova u stambenim zgradama, što bi onda otvorilo mogućnost iznajmljivanja u svrhu stanovanja.

Jer visoke cijene nekretnina i sve veći nedostatak dostupnih stanova sprečavaju građane u pristupu stanovanju te je jasna potreba za jačim javnim djelovanjem u tom smjeru. Umjesto daljnjeg nekontroliranog rasta apartmana smatram da je potrebno uvesti regulaciju njihovog broja po zonama, u kojima treba onemogućiti daljnje davanje dozvola za kratkoročni najam u stambenim zgradama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Događa nam se da raste broj novoizgrađenih stanova, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu niti kupiti niti pronaći stan za najam

Jer nam se događa da raste broj novoizgrađenih stanova, a u isto vrijeme mladi u Dubrovniku ne mogu niti kupiti niti pronaći stan za najam. Događa nam se da kapital pobjeđuje demografiju, stoga reakcija Grada Dubrovnika ide u smjeru zaštite i pomoći mladima i mladim obiteljima. Uputio sam zato prijedlog izmjene Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekta u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.

Prijedlog je da se u minimalne uvjete za sobu, apartman, studio apartman i kuću za odmor, nadoda sljedeće: Modul objekta je funkcionalna cjelina određene neto površine (na uporabi gostu) s ulazom i dnevnim svjetlom (soba, prostorija za boravak, kupaonica), osim ako se radi o stambenoj zgradi čija namjena je stanovanje, tada u istoj nije dozvoljen kratkoročni najam već isključivo dugoročni najam od najmanje godinu dana.

>Šterc: Demografija je pitanje opstanka, nema kalkulacija

2017. smo počeli razvijati strateški projekt ”Respect the City”

Narod.hr: Poznato je da Dubrovnik uspješno provodi održivi turizam. Možete li navesti nekoliko ključnih elemenata zašto je tomu tako?

Franković: Dubrovnik se prije nekoliko godina suočio s ozbiljnim problemom prekomjernog turizma te je Grad Dubrovnik 2017. godine počeo razvijati strateški projekt Respect the City. Veliki izazov koji je tada bio pred nama počeli smo rješavati kroz različite mjere ublažavanja gužvi u prometu i u samoj povijesnoj jezgri, što je i predstavljalo najveći problem građanima, ali i posjetiteljima.

Budući da je značajan dio problema s prekomjernim turizmom vezan uz brodove na kružnim putovanjima i dnevne posjetitelje, Grad se obratio CLIA-i, najvećem svjetskom trgovačkom udruženju kruzera. Bili smo prva jedinica lokalne samouprave koja je napravila takvo što, ali smo imali jako dobar odaziv od CLIA-e i u dosta kratkom vremenu razradili smo smjernice za suradnju. Shvatili su da nam je to zajednički interes jer ni gosti s kruzera nisu bili zadovoljni prepunim ulicama što im je umanjilo doživljaj Dubrovnika.

Ubrzo smo napravili prilagodbe i krenuli raditi na dugoročnom rješenju koje u osnovi znači pomno planiranje dolazaka/odlazaka brodova na dnevnoj, tjednoj i godišnjoj bazi. Pritom smo odmah proveli neke mjere za organiziranje komunalne i prometne problematike te postavili nova pravila upravljanja javnim prostorom. Primjerice, turistički info štandovi, restoranski stolovi i ilegalni bookeri uklonjeni su s najprometnijih i najkritičnijih ulica, što je odmah za rezultat imalo smanjenje gužve.

Dubrovnik je integrirao brojna smart city rješenja

Također, Dubrovnik je integrirao brojna smart city rješenja poput web platforme za predviđanje broja posjetitelja u povijesnoj jezgri na određeni dan, kako bi se turiste preusmjerilo za posjet u nekom drugom terminu u danu, a ne onda kada su najveće gužve, potom smo uveli sustav pametnog parkinga što je smanjilo ”kruženje” automobilima po gradu u traženju slobodnih parkirališta i tako umanjilo gužve na prometnicama, pokrenuli smo aplikaciju Dubrovnik Card za posjetitelje, web kamere na gradskim prometnicama, projekt ‘car sharing’.

Uspostavljena je i internetska trgovina za kupnju online vaučera za zaustavljanje u zoni posebnog prometnog režima u kontaktnoj zoni stare gradske jezgre, koja je najviše opterećena za vrijeme gužvi. Također, implementirana je oprema potrebna za uspostavljanje zone zagušenja prometa oko povijesne jezgre Grada, čime će se dodatno kontrolirati i ograničavati promet u ovom dijelu grada.

U Dubrovniku može biti istovremeno maksimalno 4.000 putnika s kruzera

Što se tiče posjetitelja s kruzera, koji su s dnevnim izletničkim posjetiteljima generirali najveći dio gužvi, uveli smo određena ograničenje u broju dolazaka. Ranije se događalo da je u dubrovačkoj luci istovremeno pet, šest pa i osam kruzera, koji dolaze i odlaze u otprilike isto vrijeme, zadržavaju se tek koji sat i svi posjetitelji gotovo istovremeno odlaze prema povijesnoj jezgri što je stvaralo neopisive gužve na prometnicama i u povijesnoj jezgri.

Sukladno novim mjerama, koje smo usuglasili s CLIA-om i Lučkom upravom Dubrovnik, s kojima imamo izvrsnu suradnju, u Dubrovniku može biti istovremeno maksimalno 4.000 putnika s kruzera, što je oko dva broda i njihov boravak mora biti duži. Na taj smo način, upravljanjem dolascima, odlascima i vremenom zadržavanja, u mogućnosti kontrolirati broj ljudi na ulicama i utjecati na smanjenje gužvi. U ovom nam je smislu jako važna suradnja s Lučkom upravom Dubrovnik, koja je cijelo vrijeme naš partner u provedbi mjera.

Sve poduzete mjere imale su konkretan učinak na terenu i svakako povećale zadovoljstvo i naših gostiju, ali prvenstveno građana, koji i jesu u fokusu svih promišljanja za bolje funkcioniranje grada. Naša nastojanja prepoznata su i u stručnoj javnosti te se Dubrovnik često ističe kao primjer dobre prakse u svijetu kako se nositi s prekomjernim turizmom. U relativno kratkom vremenu počeli smo upravljati svojom destinacijom, a sada idemo prema održivom turizmu, na veliko zadovoljstvo posjetitelja i građana.

Obnovljena je Spomen soba poginulih dubrovačkih branitelja

Narod.hr: Otvorili ste Spomen sobu poginulih dubrovačkih branitelja. O kakvoj Spomen sobi je riječ?

Franković: Spomen soba poginulih dubrovačkih branitelja ove je godine nanovo uređena i ponovno otvorena u travnju. Već u prva četiri mjeseca kroz nju je prošlo više od 50 tisuća posjetitelja. Jako smo na to ponosni i smatramo da naši turisti moraju vidjeti sve ono što je ovaj grad prošao u Domovinskom ratu te kakvu smo žrtvu podnijeli. Spomen soba smještena je u samom srcu povijesne jezgre, u palači Sponza na glavnom gradskom trgu, gdje je smješten i arhiv Dubrovačke Republike i tu je lako dostupna svim posjetiteljima.

U istom prostoru postojala je i ranije, no bio je to vrlo jednostavan postav s fotografijama na zidovima. Novoprojektirani kontemplativni prostor, primjeren žrtvi koju su dali branitelji, podijeljen je u tri cjeline. Središnja prikazuje poginule dubrovačke branitelje čije su fotografije s imenom i ostalim važnim podacima izložene na brončanim stjenkama koje tvore novu jezgru unutar prostorije. Zaustavljena, prekinuta, ali nikada zaboravljena dubrovačka mladost….Njihova imena i lica svim će posjetiteljima pričati priču o generaciji ponosnih, odvažnih i neustrašivih ljudi koji su, bez oružja ili ratnog iskustva, spremno stali braniti svoje domove i naše pravo na slobodu.

Spomen soba hrvatskih branitelja/Foto: Grad Dubrovnik

Na uvodnom dijelu informacije su o počecima i tijeku Domovinskog rata na dubrovačkom području, u središtu prostorije nalazi se podna karta stare jezgre Dubrovnika s označenim agresorskim pogodcima i sjećanje na stradale branitelje, dok je treći dio opremljen velikim ekranom s prikazom niza filmova i fotografija ratnih zbivanja i agresorskog razaranja Grada. Interaktivni LED display video zid sadržava brojne ilustrativne materijale i informacije o Domovinskom ratu i braniteljima, ali i o obnovi Grada i važnosti mira.

U dubrovačku sportsku infrastrukturu od 2018. uloženo više nego u posljednjih 30 godina

Narod.hr: Za vrijeme svoja dva mandata pokrenuli ste niz investicija u desetljećima zanemarenu sportsku infrastrukturu?

Franković: U dubrovačku sportsku infrastrukturu od 2018. uloženo više nego u posljednjih 30 godina. U namjeri unapređenja sveukupnih uvjeta za rekreativno i profesionalno bavljenje sportom svih građana, posebno djece i mladih, na osnovu donesene Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture pokrenut je ciklus kapitalnih investicija u desetljećima zapostavljanu sportsku infrastrukturu, a što prate i ulaganja u sportske programe i klubove. Cilj nam je djeci i mladima osigurati najbolje uvjete za bavljenjem tjelesnom aktivnošću i sportom, podići kvalitetu življenja, očuvanje i unaprjeđenje zdravlja građana, a talentiranim sportašima omogućiti ispunjavanje njihovih potencijala za postizanjem što boljih sportskih rezultata na svim razinama natjecanja.

Samo u 2024. sredstva za Javne potrebe u sportu iznose 3.070.000,00 eura, što je povećanje od 48,70 posto u odnosu na 2023. godinu. Osim toga, ponosni smo na činjenicu da je Dubrovnik prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je u svom proračunu izdvojio zasebnu stavku za sportske programe osoba s invaliditetom. Za ove programe izdvaja se 130 tisuća eura u 2024. što je povećanje od 77,64% u odnosu na 2023., a devet dubrovačkih klubova dodijeljeno je 100 tisuća eura za sportske manifestacije od važnosti za Grad Dubrovnik.

Od investicija u infrastrukturu ističe se rekonstrukcija zgrade gradskog bazena u poslovnom centru grada, dovršena 2021. godine. Rekonstruirani su unutarnji rubni prostora objekta gdje su uz polivalentne prostore, smješteni prostori Vaterpolo kluba Jug te prostori Javne ustanove, Plivačkog kluba Jug i udruga. Grijanje malog i velikog bazena, ali i cijele zgrade osigurano je ugradnjom dvaju dizalica toplina i korištenjem morske energije. Stara fosilna tehnologija lož-ulja zamijenjena je modernim sustavom obnovljivih izvora energije s neprekidnim izvorom grijanja morskom vodom.

Kruna svih investicija bit će multifunkcionalna sportska dvorana

U Gospinom polju, koje obuhvaća kompleks sportskih i rekreacijskih sadržaja u Dubrovniku za sve dobne skupine, radi se na poboljšavanju uvjeta i modernizaciji infrastrukture za različite sportove, od nogometa do borilačkih vještina. Kruna svih investicija bit će multifunkcionalna sportska dvorana, najveća dosadašnja investicija u sportsku infrastrukturu za završen glavni projekt i ishođena građevinska dozvola za izgradnju, a u tijeku je osiguravanje financijske konstrukcije koja iznosi 65 milijuna eura.

Izgrađen je novi nogometni teren s umjetnom travom i kontejnerskim sklopom, s pripadajućim svlačionicama, sanitarnim čvorovima i pomoćnim prostorijama. Nogometno igralište udovoljava propozicijama za odigravanje utakmica Saveznog ranga, a postavljena trava certificirana je od strane Fife što jamči da se tu mogu održavati utakmice i s većim stupnjem natjecanja. Prve dvije faze završene su 2020. godine. A u 3. fazi radova u planu je izgradnja još jednog novog terena do postojećeg igrališta te uređenje natkrivenih tribina.
Po prvi put Dubrovnik je dobio i dvoranu za borilačke sportove.

Postojeća građevina površine 634 m2, koju je Grad nakon povrata zemljišta odlučio prenamijeniti za potrebe sporta, preuređena je na način da je u prizemlju organiziran prostor za trening, podijeljen na zone, uz prateće svlačionice i sanitarije, a na katu klupske prostorije.

Započinju radovi na uređenju vanjskih sportskih igrališta

Tu ulaganja u Gospino polje ne staju jer upravo ovih dana započinju radovi na uređenju vanjskih sportskih igrališta za nogomet, košarku, mali nogomet, odbojku i badminton. Multifunkcionalni prostor tako će omogućiti trenažni proces ljeti brojnim klubovima, a radovi u iznosu od 334.720,50 eura s PDV-om dijelom su bespovratno financirani putem Javnog poziva Ministarstva turizma i sporta u iznosu od 199.084,00 eura, dok će preostali iznos Grad osigurati iz vlastitih sredstava.

Uskoro kreće i gradnja prvog boćarskog doma koji će nositi ime Đura Miletića, prerano preminulog Dubrovčanina, djelatnika Linđa i boćara, po kojem se zove i Međunarodni boćarski turnir. Vrijednost radova je 460.211,61 EUR s PDV-om, a realizacijom ovog projekta klubovi će moći održavati domaće utakmice u hrvatskoj boćarskoj ligi I HBL i Superligi.

Za sadašnju sportsku dvoranu u Gospinom polju slijedi potpuna rekonstrukcija s energetskom obnovom uz bespovratna sredstva od 1.676.290,37 eura, pri čemu će ostvariti trošak energenata od čak 91 posto. Ujedno će se izgradnjom pristupnih rampi za invalide provesti mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Nakon 50 godina bez ulaganja, veslački klub će dobiti svoj hangar i klupske prostore

Judo klub Mokošica je 2020. konačno dobio adekvatne uvjete za rad, kada je nova judo dvorana u Mokošici otvorila svoja vrata nakon funkcionalne adaptacije.
Prvi sportski objekt koji je izgrađen u Dubrovniku od 1982. godine, hangar za male jedrilice Optimist i Laser, otvoren je 2019. u Orsanu. Grad je financirao 45 posto cjelokupne investicije od 186 tisuća eura. Hangar je privremeno dom i dubrovačkih veslača, dok traje izgradnje njihovih budućih prostora. Naime, nakon 50 godina bez ulaganja koji su neminovno rezultirali lošim uvjetima za veslače, i Veslački klub Neptun sa stoljetnom tradicijom dobit će svoj hangar i klupske prostore. Radove vrijedne milijun eura koje su upravo u tijeku financira gradska uprava, a završetak investicije očekuje se početkom 2025. godine.

Sportsko igralište kod Gimnazije Dubrovnik uređeno je i na njega je postavljena travnata podloga i golovi za nogomet, u sklopu nove Osnovne škole Montovjerna izgrađena je i suvremena sportska dvorana, a rekonstruirana je i sportska dvorana te vanjska igrališta OŠ Lapad. Programom održavanja grada obuhvaćeno je 36 dječjih igrališta, 32 sportska terena i 16 prostora za rekreaciju (outdoor fitness, street workout, boćališta…), a za obnovu je u ovoj godini osigurano 60 % više sredstava nego lani.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.