U Hrvatskom saboru u četvrtak se raspravljalo o izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama, a u raspravi su posebno aktivno sudjelovali Mostovi zastupnici Nikola Grmoja i Marija Selak-Raspudić.
“Petak je, nešto malo prije 12 sati – dva HDZ-ova zastupnika, dva zastupnika vladajuće većine u Hrvatskom saboru brane prijedlog zakona koji bi trebao pomoći u većoj dostupnosti informacija što je jedan od osnovnih alata u borbi protiv korupcije. Moji kolege Marija Selak-Raspudić i Marin Miletić su detaljno iznijeli probleme ovog prijedloga zakona, ali i naše prijedloge kojeg mi tražimo, a kojim želimo ojačati ulogu povjerenika za informiranje, dati mu mogućnost neposrednog izricanja kazni.
> Prof. Hebrang: Naše prošle i sadašnja Vlada udbomafijaše skrivaju, umjesto da ih razotkrivaju
“Povjerenik za informiranje ne koristi svoje mogućnosti”
Kolega Miletić je govorio o jednom važnom aspektu – nije bitan samo zakonodavni okvir, bitno je i kako povjerenik za informiranje koristi taj zakonodavni okvir. Ja mislim da on, ovdje prisutan povjerenik za informiranje Pičuljan, ne koristi svoje mogućnosti. Na to smo ga upozorili na antikorupcijskom vijeću, on je rekao da će biti aktivan u javnosti i, evo, prošlo je nekoliko mjeseci, a ja ga ni čuo ni vidio nisam. Ja bih volio da on izađe na svjetlo, ne samo ovdje, u hrvatskoj sabornici, nego u javnosti da počne govoriti o onim slučajevima gdje imamo situaciju da se određene situacije prikrivaju. O nekim takvim situacijama su kolege zastupnici govorili – o putu u Finsku itd.
Mislim da je dobro da kažem nešto o tom postupanju s tajnim podacima. Ti problemi povezani s klasificiranim podacima većim dijelom su posljedica pogrešne primjene i provedbe zakona o tajnosti podataka. Naime, u tom zakonu propisane su pretpostavke koje se moraju ispuniti da bi se neki podatak uopće klasificirao kao tajni podatak. Propisani su rokovvi tajnosti, odnosno rokovi za dostupnost podataka, a propisane su i procedure po kojima su sva tijela javne vlasti koja su vlasnici tajnih podataka obvezna periodično provoditi procjenu treba li određeni podatak koji je proglašen tajnom deklasificirati.
Problemi s klasificiranim podacima
Što se događa u praksi? U praksi se često oznakom tajnosti označavaju podaci koji uopće ne bi smjeli biti tajni. Tako imamo i slučaj iz MVEP-a gdje su obični putni nalozi proglašeni državnom tajnom, dakle, nekakve službenice u našoj diplomaciji su to odredile. Tako to nažalost funkcionira. Osim toga, jednom kad se podaci proglase tajnim, rijetka su tijela koja provode po zakonu obaveznu periodičnu procjenu treba li neki podatak ostati tajna ili se može deklasificirati.
To rezultira time da nakon što proteknu rokovi za tajnost podataka, ti podaci nastavljaju u praksi i dalje biti tajni, pa nam se događaju apsurdne situacije da se takvi, nikad deklasificirani podaci, čuvaju desetljećima i takvi se predaju u arhive – i onda u arhivima ne znaju što s tim podacima, mogu li ih korisnicima arhiva učiniti dostupnima.” – rekao je Grmoja.
Grmoja podsjetio na Zakon o arhivima i otkriće o Šeksu
Ja bih ovdje podsjetio, a sramotno je, da nakon nekoliko dana koliko je prošlo od toga, nitko u Hrvatskom saboru o tome nije progovorio – Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta je obvezao, odnosno poslao preporuku svim vladama zemalja koje su izašle iz komunizma, da otvore arhive UDB-e i KOS-a, da deklasificiraju sve te podatke. Podsjećam da je Most ovdje predložio zakon, svi ste ga jednoglasno podržali, da se ti arhivi otvore. Bili su ukupno otvoreni godinu dana, kada je HDZ, nakon što je izašao u javnost jedan dosje kojim smo došli do saznanja da je jedan od naših ustavotvoraca, Vladimir Šeks, bio operativna veza UDB-e pod kodnim imenom “Kolega”, HDZ je predložio novi zakon kojim su ti arhivi zatvoreni.
Pozivam vas sve na zajedničku akciju, Klub Mosta će to inicirati – da arhive UDB-e i KOS-a konačno otvorimo i da se ne može ovakav kriminal skrivati iza oznaka državne tajne.” – poručio je Grmoja.
Selak-Raspudić: Ima li šanse da se arhivi otvore?
Repliku na izlaganje Nikole Grmoje dala je Marija Selak-Raspudić.
“Kolega Grmoja, složit ću se s Vama. Pričali smo toliko o strategiji korupcije, predbacivalo nam se da nas to ne interesira, da nije sadržajna, premda smo i tada nudili zakonske prijedloge, a sada, kada radimo na suzbijanju korupcije, kreiramo alate – HDZ-a nema. I to nešto govori. No, moje pitanje je drugačije.
Sada ste se osvrnuli na jednu vrlo važnu temu koja je došla iz same Europske unije, a to je preporuka da se ovi arhivi konačno otvore. Zanimljivo, nitko od naših državnih čelnika o tome ne govori u javnosti. Uopće ne govori o toj preporuci, a znamo koliko su oni brzi kada treba slušati preporuke Europe. Koja je Vaša procjena, s obzirom na prethodno iskustvo, ima li ikakve šanse da se ti arhivi u Hrvatskoj ne samo otvore nego da o njima uopće itko od naše vlasti progovori.”
U zadnjim satima predsjedanja Bože Petrova donesen je Zakon o arhivima
Grmoja je odgovorio:
“Ja se sjećam, već je bila pala ova vlada u kojoj je Plenković bio premijer, a u kojoj smo mi sudjelovali i to su bili zadnji sati Bože Petrova ovdje kao predsjednika Hrvatskog sabora, javnost se zabavljala time kako Božo Petrov, tj. kako njegov mjehur izdržava to sjedenje tu, a mi smo zapravo, i on je sjedio tu, kako bismo raspravili taj naš zakon o arhivima, koji je donesen (HDZ je glasovao za njega) samo zato što su odmah nakon toga slijedili lokalni izbori i HDZ si nije mogao priuštiti da bude protiv tog prijedloga zakona, a onda su i ostali kolege ovdje u Saboru to podržali.
Ipak se može, treba očito odabrati dobar tajming, a ja se nadam, evo, da ćemo mi biti inicijatori ovdje u Hrvatskom saboru tog otvaranja arhiva i da konačno sve izađe na vidjelo. Mislim da je to najbolji mogući lustracijski potez.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
