Mostov zastupnik Nikola Grmoja u srijedu je, predstavljajući konačnu verziju izmjena Zakona o arhivskoj građi i arhivima koje predviđaju otvaranje arhiva iz doba komunističke Jugoslavije, ponovio kako je suočavanje sa svim aspektima komunističkog sustava bitna pretpostavka demokratizacije hrvatskog društva.
Nemojte vjerovati onima koji vam prodaju priču, poput Ivana Vrdoljaka (HNS), da je ovo neka priča o prošlosti. Ovo nije priča o prošlosti, ovo je priča o sadašnjosti, o Ivici Todoriću, Gregoriću, Božinoviću, Šeksu. Ovo je priča o arhitektima ovakve Hrvatske, izjavio je Grmoja novinarima u Saboru, nakon što je rasprava o Mostovu prijedlogu Zakona o arhivima u drugom čitanju izazvala protivljenje i HDZ-a, ali i dijela saborske oporbe.
Samo ako imamo puno znanje o ključnim osobama i događajima u bivšoj državi možemo pravilno zaključiti o tome što se događalo 90-ih godina ili čak onome što se događa danas, rekao je Grmoja u raspravi o arhivima koju su, držeći da sada nije vrijeme za nju, a s obzirom na aktualnu krizu vlasti, napustili oporbeni, ali i dio HDZ-ovih zastupnika.
Most inzistira na beziznimnoj predaji gradiva arhivima u što je moguće kraćim rokovima i odbija prozivke da zakon predlaže zbog populizma.
Znakovito je, kaže Grmoja, da se uoči rasprave o zakonu događaju “poremećaji bez presedana” u hrvatskom političkom sustavu, očajnički se nastoji poremetiti rad Sabora. “Moramo se zapitati kome je u interesu zaustaviti donošenje arhivskog zakona i otvaranje arhiva”, izjavio je Grmoja i najavio da će Most tražiti da zastupnici pojednačno glasuju o zakonu i time se odrede prema komunističkim arhivima.
Na tvrdnje da se sve čini radi istine o komunističkom sustavu, Miroslav Tuđman (HDZ) upozorava da se u zakonu taksativno ne spominje da KPH-a i SKH-a trebaju predati svoje arhive. Koristi se eufemizam društveno političke organizacije, ne navesti taksativno savez komunista i komunističku partiju znači omekšati cijeli zahtjev, kazao je Tuđman zagovarajući institut koji bi se, po uzoru na druge tranzicijske zemlje, sustavno bavio tim pitanjima.
Sabor je, u nazočnosti tek nekolicine zastupnika Mosta, raspravio izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci čiji je cilj omoguićiti ulazak Državne revizije u središnju banku.
Ta je banka sve osim hrvatska, ona je proeuropska, briselska institucija na koju Sabor nema utjecaja, ne može dobiti čak ni izvješće o njenom radu, rekao je Miro Bulj (Most) žaleći što o tom zakonu ne raspravljaju “najgrlatiji” zastupnici poput Ivana Lovrinovića (PH).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
