Iz Hrvatske biskupske konferencije u petak su izvijestili da ni nakon konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj, te ocijenili kako su nejasnoće oko pitanja o vjerskoj pripadnosti odvukle pozornost od drastičnog pada broja stanovnika.
> DZS za svoju lošu analizu podataka o broju katolika na Popisu optužio građane da su se sami ‘loše’ popisivali
> Kontradiktorni podaci DZS-a o broju katolika: Loša priprema metodologije ili nešto drugo?
HBK: “Upućeni su nam brojni upiti glede konferencije DZS-a”
Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije dao je u petak 7. listopada izjavu u svezi s konferencijom za novinare čelnih ljudi Državnog zavoda za statistiku (DZS), koja je održana istoga dana u Zagrebu.
Iz Tiskovnog ureda su kazali da su im upućeni brojni upiti glede konferencije DZS-a. Naime, ni nakon te konferencije nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj. Čini se kako su pojedina pitanja kod izjašnjavanja o vjerskoj pripadnosti bila nejasna i nedorečena, pa je to zbunjivalo ispitanike. Tako nedorečena pitanja dovela su do rezultata da su se pripadnici Katoličke Crkve našli u nekoliko rubrika (katolici, kršćani, drugi..), javlja IKA.
> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?
> Glasnogovornik HBK o Popisu: ‘Još ne znamo broj katolika, objavljeni su neki dvojbeni podaci’
„Nejasnoće i nelogičnosti glede pitanja o vjerskoj pripadnosti odvukli su pozornost od rezultata koji su u popisu najvažniji za budućnost hrvatskoga društva, a to je drastičan pad broja stanovnika (oko 10 %), kao i postotak udjela djece do 14 godina (14 %), te udio stanovništva u dobi od 65 i više godina (22,5 %)“, poručili su iz Tiskovnog ureda HBK.
Hrvatska biskupska konferencija već desetljećima upozorava upravo na te trendove. Stoga smatraju da upravo o tim podacima treba puno više govoriti na svim razinama društva kako bi se pronašla prikladna i učinkovita rješenja, te se promijenili ti nepovoljni trendovi.
> DZS objavio konačne rezultate Popisa 2021.: Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto
> Demograf Šterc: Manji broj Srba u Vukovaru je realna slika, potvrda popisivanja fiktivnog stanovništva 2011.
DZS-ova zbrka s katolicima
Podsjetimo, u objavi o službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. na stranicama Državnog zavoda za statistiku stoji rečenica:
“Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.”
No, brojku od 78,97 % katolika u Hrvatskoj demantira tablica objavljena u detaljnoj prezentaciji o rezultatima popisa, koja je također objavljena na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Evo tablice:
Ona, naime, također navodi podatke: katolici – 78,97 %, no poslije navodi i kategoriju “ostali kršćani” – 4,83 % uz koju stoji napomena: “U ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi (…)”. Dakle, jedan dio onih koji su se izjasnili kao katolici, tj. jasno izrazili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, uopće nije svrstan u kategoriju “katolici”, nego u kategoriju “ostali kršćani”.
Kada se ovi “izbačeni” katolici pribroje službenoj kategoriji koja bi trebala prikazivati broj katolika, dobiva se brojka od preko 83 % katolika.
Koja je razlika između katolika i pripadnika Katoličke Crkve za DZS?
Ranije smo se o ovoj temi obratili Državnom zavodu za statistiku.
“Možete li nam objasniti koja je razlika između onih koji su svrstani u kategoriju “katolici” i onih koji su se izjasnili da pripadaju Katoličkoj Crkvi, a nisu svrstani u kategoriju “katolici”? Molili bismo da nam odgovorite na pitanje zašto se osobe koje su se izjasnile kao pripadnici Katoličke Crkve u rezultatima ne navode kao katolici.
Ovo je bio DZS-ov odgovor na upit portala Narod.hr:
“Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.
U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.
Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri ne validiraju se s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.
Podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici Državni zavod za statistiku objavit će naknadno”, zaključuje se u odgovoru na raniji upit o načinu razvrstavanja katolika i pripadnika Katoličke Crkve.
Ravnateljica na čelo DZS-a prvotno je imenovana bez procedure
Imovinska kartica Lidije Brković, inače članice HDZ-a, otkriva da kao ravnateljica DZS-a prima plaću od 20.500 kuna neto.
> Evo koliko u Zagrebu ima Hrvata, Srba, katolika, ateista…
> Penava za Narod.hr: Popis iz 2011. je netočan, u pitanju su lažni podaci i manipulacija kako bi se destabilizirao Vukovar
Brković je imenovana za ravnateljicu DZS-a na zatvorenom dijelu sjednice Vlade 28. ožujka 2019., a istovremeno je razriješen dotadašnji ravnatelj Marko Krištof. Čelna osoba Zavoda imenovana je bez procedure i javnog natječaja, što je, ukazuju poznavatelji regulative, suprotno uredbama EU, navodi Jutarnji list.
> Pupovac tvrdi: U Vukovaru se sustavno radilo na tome da se broj Srba smanji
Vlada se, međutim, odlučila za “popravni” pa je u rujnu 2020. bio raspisan natječaj za glavnog ravnatelja DZS-a. Javila su se četiri kandidata, od kojih jedan nije ispunjavao formalne uvjete pa je njih troje bilo pozvano na intervju koji je s kandidatima proveo državni tajnik Ministarstva pravosuđa. Jedna kandidatkinja nije došla, a Lidija Brković je dobila bolje ocjene od konkurenta pa ju je premijer Andrej Plenković 14. siječnja 2021. predložio Vladi koja ju je imenovala na mandat od pet godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
