Kada su središnja tijela HDZ-a nedavno odlučila o nastavku unutarstranačkih izbora, u kojima će županijske i lokalne stranačke organizacije stranke 22. studenoga birati nova vodstva, u stranci su počela nagađanja o promjenama vodstava koja više ne uživaju potporu ni članstva ni birača. Posljednje informacije, međutim, govore kako je stranačka središnjica sklonija sklapanju paktova sa starim strukturama u gotovo svim sredinama koje su se spominjale kao problematične.
Otpao im kandidat
Pritom je posebno zanimljiva situacija u Zagrebu, u kojem je stranka na parlamentarnim izborima u srpnju ostvarila povijesno dobar rezultat, na valu kojega se razmišljalo o kandidatu za gradonačelnika koji bi HDZ-u donio prevlast u glavnom gradu. U tom kontekstu spominjalo se više imena, a još prošloga tjedna iz stranke se moglo čuti kako bi njihov kandidat mogao biti Damir Vanđelić, kojega je Plenković postavio i na čelo Fonda za obnovu Zagreba. O ovoj opciji govorilo se i na sastancima užeg vodstva stranke, no odustalo se zbog činjenice da Vanđelić navodno nema prebivalište u Zagrebu, a ne može ga ni steći dovoljno brzo da bi se u zakonskom roku mogao kandidirati za gradonačelnika.
Zakon o lokalnim izborima, naime, zahtijeva da kandidati najmanje šest mjeseci prije odluke o raspisivanju izbora moraju imati prebivalište u gradu u kojem se kandidiraju, a izbore raspisuje Vlada najmanje 30 dana prije njihova održavanja, dakle najkasnije 16. travnja iduće godine. Očito je, dakle, da Vanđelić otpada kao potencijalni kandidat, a s obzirom na to da su u stranci morali znati za ove zakonske uvjete, pitanje je jesu li uopće ozbiljno razmatrali Vanđelićevu kandidaturu. Umjesto toga, navodno je dan “mig” gradskom zastupniku Mislavu Hermanu koji bi uz potporu stranke trebao postati novi šef zagrebačkog HDZ-a i kandidat za gradonačelnika u svibnju iduće godine, piše Večernji list.
Iako Hermana poštuju, zagrebački HDZ-ovci ne vjeruju da je riječ o ozbiljnom kandidatu pa se i ovoga puta govori o paktu s aktualnim gradonačelnikom Milanom Bandićem. U prilog ovoj tezi govori i najnovija podrška HDZ-ovih zastupnika u Skupštini Bandićevu izvješću o radu i projektu Badel, protiv kojega su glasali na ranijim sjednicama skupštinskih odbora.
Među zagrebačkim HDZ-ovcima se tumači kako je očito riječ o migu vrha stranke te kako je Plenković vjerojatno zaključio da je HDZ-u, u nedostatku kvalitetnog kandidata za gradonačelnika, bolje prešutno podržati Bandića za još jedan mandat nego omogućiti prevlast ljevice u Zagrebu.
Promjene na istoku
O mogućim promjenama stranačkih vodstava govorilo se i u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, posebno nakon što su se Tomislav Čuljak i Ante Sanader jedini na stranačkom Predsjedništvu usprotivili nastavku unutarstranačkih izbora. Među HDZ-ovim dužnosnicima moglo se čuti kako su izbori za temeljne ogranke u ožujku pokazali da njih dvojica više ne uživaju podršku terena.
Kao argument za smjenu stranačkog vodstva na istoku Hrvatske spominjali su se i izvanredni izbori u nekim općinama, poput Komletinaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojima je HDZ izgubio vlast, zbog čega se ozbiljno počelo govoriti da bi tamošnju županijsku organizaciju, koju dulje vrijeme tresu unutarnji sukobi, mogao preuzeti dožupan Josip Dabro. I iz vrha stranke još prošlog tjedna moglo se čuti kako je tamošnjem HDZ-u nužno pomlađivanje, no čini se kako su se stvari preokrenule nakon sastanka stranačkog vrha u ponedjeljak, na kojem se govorilo o mogućnosti da se za šefa vukovarsko-srijemskog HDZ-a uz potporu središnjice kandidira ministar obrane Mario Banožić, što stranački teren doživljava kao novi pakt između Čuljka i Plenkovića. Dio ljudi blizak stranačkom vrhu ipak govori kako konačna odluka još nije donesena te kako je još moguć preokret kad je riječ o stranačkom kadru na istoku Hrvatske.
S druge strane, čini se kako je situacija u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji odlučena u korist Ante Sanadera, koji bi i ubuduće trebao voditi županijsku organizaciju stranke.
Iako najnovije informacije govore o zadržavanju statusa quo, u većini HDZ-ovih organizacija na županijskim i gradskim razinama nastavak unutarstranačkih izbora u nekim je sredinama dodatno podgrijao borbe među stranačkim klanovima. Nastojanja različitih struja da zadrže ili preuzmu vlast u lokalnim stranačkim strukturama mogu se činiti nelogičnima s obzirom na činjenicu da će HDZ-ove organizacije za manje od godinu dana ponovo birati svoje šefove i stranačka tijela.
Statut HDZ-a, naime, propisuje da se izbori po svim organizacijama moraju provesti najkasnije šest mjeseci nakon lokalnih, dakle do sredine studenoga 2021. No, činjenica je i da će oni koji sada osvoje vlast u županijskim i lokalnim organizacijama na liste za županijske skupštine i gradska i općinska vijeća moći postaviti svoje ljude, čime će im omogućiti pozicije za iduće četiri godine čak i ako izgube lokalne izbore i ako ih članstvo nakon toga kazni gubitkom funkcija u HDZ-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
