Kakav je proračun za iduću godinu? Zašto je za zdravstvo predviđeno 4 milijarde kuna manje? Hoćemo li ostvariti rast BDP-a od gotovo 9%? Kolika će biti inflacija i što će se događati s cijenom hrane i energenata? To su pitanja na koja se odgovaralo u emisiji Otvoreno, prenosi HRT.
– Prva je stvar da je proračun rađen na projekcijama da ćemo imati 9% rasta BDP-a. Taj proračun za zdravstvo je za 700 milijuna kuna veći u odnosu na 2020. kada je isto bio COVID. Sve su to rezultati rada Vlade, istaknuo je Marko Pavić iz redova HDZ-a.
Vjeruje da će u sljedećoj godini biti dobar rast, da će biti sredstva za razvoj i za borbu s COVID-om te da ćemo ući u Eurozonu i osigurati daljnje integracije. Kada se gleda proračun za zdravstvo kaže da se očekuje racionalizacija.
– Ako bude potrebe za većim izdavanjima za zdravstvo, to će se osigurati, dodaje.
Ludost od proračuna
– Kakav je proračun za 2022. najbolje govori činjenica da ovdje u studiju nema ministra Marića, ističe Mirela Ahmetović iz SDP-a.
– Žao mi je da nema ministra Marića da obrani ovakvu ludost od proračuna, dodaje.
Iz Fonda za solidarnost je dobila 5 milijardi kuna, a uspjela je povući samo 43 milijuna.
– Imamo još šest mjeseci da povučemo 99% sredstava.
Pavić dodaje da Ahmetović ne razumije europske fondove.
– Trošak se knjiži u onoj godini kada nastane, a novac stigne u godini kad Bruxelles nama vrati sredstva. Čitajte malo bolje proračun.
Ona odgovara da se znanje Pavića o europskim fondovima može iščitati iz toga da više nije ministar u tom resoru.
– Ne pokušavajte glumiti i obmanjivati javnost, nego govorite o brojkama. Ministar Marić zato i nije ovdje, dodaje.
Hrvatska kao mali brodić u velikom oceanu
Dario Hrebak iz HSLS-a kaže da je Hrvatska “mali brodić u velikom oceanu koji živi nemirno”.
– Nismo nikakav otok, živimo u turbulentnom vremenu. Proračun je za mene umjereno realan. Ministar Marić je pokazao da zna s financijama, da nam je stabilizirao brojke. Vanjske financijske agencije nas gledaju nas kao ozbiljnu zemlju s uređenim financijama. Dobro je da je dostupnost europskog novca ovdje, mislim da smo dobri u povlačenju. Mogli bi biti i bolji. Kako dolazimo do kraja 2023., mislim da ćemo biti otprilike na nuli. Mislim da ćemo povući sve što smo ugovorili. Nama će se povijesno dogoditi da ćemo imati 186 milijardi kuna europskog novca na raspolaganju. Slažem se s kolegicom Ahmetović da trebamo upregnuti sve da taj novac iskoristimo.
Statistička manipulacija
Katarina Peović iz Radničke fronte kaže da se neprestano slušaju brojke o rastu BDP-a, rastu izvoza, investicija i plaća, ali i dodaje sljedeće.
– To je teška statistička manipulacija. Kada govorimo rastu BDP-a nikada ne govorite da u zadnjih 9 godina naš BDP raste najsporije po glavi stanovnika u odnosu na ostale u Europi. Kada govorimo o izvozu, ne govorite o strukturi izvoza, a tu se radi većinom o turizmu. Ne govorimo o izvozu industrije, zatvaramo Brodarski institut i one institucije koje bi nam mogle pomoći da imamo visokosofisticirani izvozni proizvod.
Dodaje da smo treća najsiromašnija zemlja u Europi.
– To vam je kao status Kosova, kada smo slali pomoć u nerazvijene zemlje. Statističke manipulacije na koje treba odgovarati, a proračun je proračun totalne iluzije, ispada da smo koronu pobijedili. Mi umjesto da ulažemo u zdravstvo, mi ulažemo u obranu. Dvije i nešto milijarde kuna ćemo svake godine izdvajati za avione. Kupili smo ih jer nam je to navodno ulaznica za Schengen.
O uvođenju eura
Govoreći o uvođenju eura, kaže da to ne bi trebalo napraviti.
– Ako dođemo u poziciju da zemlju vodi neka progresivna Vlada, ona će izgubiti i zadnju polugu te autonomne i monetarne politike.
– Ako govorimo o avionima, prestanite obmanjivati javnost, govoriti koliko se moglo napraviti vrtića i škola. Odgovor je nula. Mi smo članica NATO-a i moramo 2% BDP-a ulagati u obranu. Vi zagovarate zapravo da izađemo iz NATO-a, a onda će pasti kreditni rejting, doći će do pada sigurnost i svega. To je vaša politika.
Nije obveza Hrvatske da dosegne 2%, ističe Peović, dodajući da se radi o preporuci.
– Mislim da nećemo nešto posebno izgubiti što se tiče prelaska na euro. Hrvatska može imati samo koristi, pogotovo izvoznici. Na mikrorazini od nekoliko godina će sigurno biti turbulencija, s druge strane kada se to stabilizira, ja ne vidim da u, primjerice, Sloveniji postoje neki problemi zbog uvođenja eura, ističe Hrebak.
Što se tiče poskupljenja hrane, Pavić je odgovorio na pitanje treba li zamrznuti cijene i u tom pogledu, kao što se primjerice napravilo u Srbiji.
– Pokazuje se da inflacija usporava, da su primjerice u građevini cijene počele padati. Vlada je ograničila cijeni benzina. Što se tiče hrane, čini mi se da ne treba ograničavati jer inflacija pada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
