Hrvatska elektroprivreda (HEP) potvrdila je u petak Hini da je poslala obvezujuću ponudu za zakup kapaciteta LNG terminala na Krku, dok je Ina izvijestila kako njezina ponuda iz prvog natječajnog kruga i dalje vrijedi.
“Hrvatska elektroprivreda je 20. prosinca dostavila obvezujuću ponudu društvu LNG Hrvatska za zakup kapaciteta budućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku te obvezujuću ponudu Plinacro-u za zakup kapaciteta plinovoda za otpremu plina s terminala”, rekli su iz HEP-a za Hinu.
Terminal za ukapljeni prirodni plin Hrvatska elektroprivreda ocjenjuje važnim dodatnim dobavnim pravcem za sigurnu opskrbu dostatnim količinama plina za vlastite potrebe u razdoblju do 2030. godine.
>Višnja Starešina: Lustracijski efekt LNG-a na Krku
Naime, kako navodi, izabrani obnovljivi scenarij razvoja u strateškom dokumentu HEP 2030, za to razdoblje, uz obnovljive izvore energije, predviđa korištenje plina u visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima (za suproizvodnju električne i toplinske energije), kao i širenje plinskog poslovanja, prije svega aktivnim sudjelovanjem u započetom procesu okrupnjavanja plinskih subjekata na hrvatskom tržištu.
U HEP-u napominju kako proizvodnja plina u Hrvatskoj pada, a infrastrukturna izoliranost u odnosu na postojeće međunarodne magistralne plinovodne spojeve nameće potrebu osiguranja diverzifikacije izvora plina.
“Osiguranje dodatnih količina plina iz novih dobavnih pravaca osnažit će položaj Hrvatske na širem energetskom tržištu, te doprinijeti jačanju energetske neovisnosti, ali i geopolitičke stabilnosti regije. Prema iskustvima s nama bliskih tržišta, raspoloživost dodatnih dobavnih pravaca znatno jača pregovaračku poziciju u odnosu na opskrbljivače i trgovce plinom. Sve to dugoročno će jamčiti kvalitetu usluge opskrbe plinom i povoljnu cijenu plina te posredno i povoljnu cijenu električne energije za krajnje kupce u Republici Hrvatskoj”, kažu u HEP-u.
Podsjećaju da je Vlada proglasila je projekt terminala za ukapljeni prirodni plin strateškim te da je njegova važnost prepoznata i na razini Europske unije, koja sufinancira projekt iz europskih fondova.
“HEP kao najveća energetska kompanija u Hrvatskoj i suvlasnik/suosnivač društva LNG Hrvatska, podržava razvoj nacionalne energetske infrastrukture i želi svojim sudjelovanjem odnosnom zakupom kapaciteta uplinjavanja i pripadajućeg priključnog plinovoda doprinijeti realizaciji projekta terminala za UPP i ujedno osnažiti svoj položaj na domaćem i regionalnom energetskom tržištu”, kažu u HEP-u.
Iz Ine, pak, podsjećaju da su se javili s obvezujućom ponudom na prvi javni poziv za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala na otoku Krku te da je ta ponuda i dalje važeća.
Prvi je krug za podnošenja obvezujućih ponuda za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala završio je 8. travnja, a neslužbene su informacije govorile da je zaprimljena samo jedna ponuda, i to samo ponuda Ine za 100 milijuna prostornih metara prirodnog plina godišnje.
LNG Hrvatska je do isteka roka za podnošenje ponuda u drugom krugu postupka ugovaranja obvezujućeg zakupa kapaciteta terminala (Open Season postupak), 20. prosinca 2018. godine, zaprimio ponude za obvezujući zakup kapaciteta terminala u iznosu od 0,52 milijarde kubika plina.
Pored ponuda za obvezujući zakup kapaciteta, pristigle su i uvjetne ponude za neobvezujući zakup kapaciteta u iznosu od 0,3 milijarde kubika plina.
Ukupno je to znatno manje od 1,5 milijardi prostornih metara, koliko se procjenjuje da je minimalno potrebno za isplativost investicije u gradnju terminala.
Po svemu sudeći, prenose neslužbeno neki mediji, za zakup nije pristigla ponuda mađarskih kompanija odnosno mađarskog MVM-a.
Naime, početkom listopada ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić je u Budimpešti razgovarao s mađarskim ministrom vanjske trgovine i vanjskih poslova Peterom Szijjartom, a mađarska je novinska agencija MTI nakon tih razgovora prenijela da bi Mađarska mogla uvesti 1,7 milijardi prostornih metara plina godišnje s LNG terminala na Krku. MTI je tada prenio i najavu da će se Mađarska i Hrvatska obratiti Europskoj komisiji radi određivanja cijena isporuke plina Mađarskoj s LNG terminala na Krku.
No, mađarski premijer Viktor Orban je početkom prosinca u Zagrebu izjavio da je moguće mađarsko sudjelovanje u projektu LNG-a na Krku ponajprije pitanje cijene plina.
“Ključna je cijena plina. Mađarska trenutno najjeftiniji plin nabavlja iz Rusije. Na drugom mjestu je plin iz Rumunjske za koji se trenutno gradi interkonekcija, na trećem mjestu je dobava plina iz Slovačke, dok je Hrvatska tek na četvrtom mjestu”, rekao je tada Orban.
“Ako možemo usuglasiti poslovni model, moći ćemo surađivati”, rekao je Orban 3. prosinca u Zagrebu nakon razgovora s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Kapacitet plutajućeg LNG terminala u Krku trebao bi iznositi 2,6 milijardi prostornih metara godišnje, pri čemu je potrebno zakupaca za najmanje 1,5 milijardi prostornih metara da bi investicija bila donekle isplativa.
No, ministar Ćorić je prije nekog vremena spomenuo mogućnost da država sufinancira LNG terminal, ako na natječaju za zakup kapaciteta ne bude dovoljnog interesa.
Terminal na otoku Krku planiran je kao dio napora Europske unije da se plin uvozi iz više izvora, a ne uglavnom iz Rusije. Ciljana su tržišta su zemlje središnje i jugoistočne Europe. Ukupni troškovi izgradnje LNG terminala na Krku s otpremnim plinovodom procjenjuju se na oko 265 milijuna eura, dok će EU u taj projekt uložiti 101,4 milijuna eura. Planirani početak operativnog rada LNG terminala je početak 2021. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
