HNS predlaže preferencijalno glasovanje i na lokalnim izborima

HNS je u četvrtak najavio da će u hitnu saborsku proceduru uputi prijedlog izmjena zakona o lokalnim izborima kojima se i u lokalne izbore uvodi sustav preferencijalnog glasovanja što bi, kažu, bio novi korak u demokratizaciji društva.

Nakon europskih izbora i izbora za parlament uvođenje preferencijalnog glasovanja i na lokalne izbore bio bi korak dalje u demokratizaciji društva, rekao je čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak na konferenciji za novinare.

“Kad čovjek ima mogućnost zaokružiti broj ispred imena, ima dobar osjećaj da bira čovjeka s imenom i prezimenom”, rekla je potpredsjednica HNS-a Anka Mrak Taritaš i podsjetila da je HNS na parlamentarnim izborima zahvaljujući preferencijalnom glasovanju dobio dva zastupnika više.

Zastupnik HNS-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Stojak kazao je kako se HNS ne boji jakih ljudi već “pokazuje svoje jake ljude koji imaju osobnost”. Izrazio je nadu da će i druge političke stranke prihvatiti predložnih osam članaka zakonskih izmjena.

Na pitanje jesu li razgovarali o tom prijedlogu i s drugim strankama Vrdoljak je odgovorio da su o tome razgovarali s Hridi i IDS-om, koji će svoje stavove uskoro iznjeti.

Upitan o prijedlogu Vlade o privatizaciji Podravke Vrdoljak je rekao kako namjera nije loša, ali izvedba mora biti odlična.

Komentirao je i kritike na kandidaturu počasne predsjednice HNS-a Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a, rekavši kako uvijek isti ljudi vole sramotiti svoju zemlju pod krinkom profesionalnog domoljublja.

“Imamo apsurdnu situaciju: premijer daje punu potporu, potpredsjednik Vlade tehničku, a članovi Vlade potpisuju peticiju protiv toga. Ako išta treba odlučiti u ovoj Vladi, onda je to kamo idu”, kazao je.

“Ne sumnjam u potporu premijera Oreškovića, to je pristojno, ali ne i presudno, a što se tiče potpisa to nam može samo koristiti. Kada ustašoidni fašisti traže da Vesna Pusić ne bude generalni tajnik UN-a, to je pomoć. Zamislite samo što bi bilo da su je podržali, onda bi se morali ozbiljno pravdati izvan Hrvatske”, rekao je Vrdoljak.

Vesna Pusić, sada bivša potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova, iza sebe je ostavila brojne stvari po kojima ćemo je pamtiti. Neke od njih bile su u najmanju ruku razlog za ostavku ili smjenu, ali to se nije dogodilo. Radilo se o dvostrukim kriterijima, nekima je dopušteno ono što drugima nije.

Optužila Hrvatsku da je vodila „agresorski rat u BiH”

Ministrica Vesna Pusić je, unatoč činjenici da u Deklaraciji o Domovinskom ratu stoji kako je “RH vodila pravedan i le­gitiman, obrambeni i oslobodite­ljski, a ne agresivni i osvajački rat”(2000. je Deklaraciju donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora), s parlamentarne govornice je hladno izrekla posve suprotnu konstataciju. “Hrvatska vlast vodila je agresorski rat u BiH”, poznata je izjava Vesne Pusić iz 2001. godine za koju je zaradila opomenu od predsjednika Sabora.

Odbila primiti žene, žrtve silovanja, pa ih poslala na gay paradu

Ministrica je, odgovarajući 2012. godine na navode iz pisma Udruge Žene u Domovinskom ratu uputila, a čije su članice zamjerile ministrici što ih nije primila na sastanak kako bi joj iznijele problem ratnog zločina nad ženama Vukovara, u vrijeme okupacije 1991. godine, dok istovremeno podupire prava gay populacije, za Tportal rekla: “Nije mi poznato da žele sa mnom razgovarati. Kažu da su poslale zahtjev za sastanak u siječnju, u to vrijeme je glavna tema bio referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, ali njihov zahtjev nije došao do mene … Međutim, očekivala bih da one, kao žrtve nasilja, imaju solidarnost sa svim drugim žrtvama ili potencijalnim žrtvama nasilja te očekujem da budu u prvim redovima na Split Prideu”.

Ucjena umirovljenika da neće dobiti mirovinu ako na referemu ne zaokruže “za” EU

“Sve je bez EU za Hrvatsku upitno, ne samo mirovine, socijalna davanja ili plaće u javnom sektoru – baš sve. Jer, bez EU neće biti ekonomskog rasta, a bez rasta gospodarstva neće biti ni većih mirovina itd. To nije zatrašivanje građana i biraca, to je samo istina”, poručila je Pusić građanima u 2012. godini.

Shvaćanje demokacije: “Bez obzira što mislite, glasajte protiv”

Uoči održavanja prvog građanskog referenduma o braku u 2013. izjavila je: “Neobično je važno da svi građani, bez obzira što mislile o ovoj konkretnoj temi, izađu na referendum i glasaju protiv.”

Dodjela novaca ministarstva udruzi njenog brata

Ministarstvo vanjskih poslova nije štedjelo te je za djelovanje organizacija civilnoga društva dodijelilo 1.884.084,16 kuna. Među organizacijama čiji se projekti financiraju, uz Centar za mirovne studije, Gong, i BABE, našla se i Documenta-centar za suočavanje s prošlošću. Za projekt pod nazivom “Izgradnja kapaciteta ukrajinskih OCD-a za istraživačko-dokumentacijski rad na teškim kršenjima ljudskih prava” Documenti je od strane ministarstva kojim dodijeljeno 248.992,80 kuna. Možda to i ne bi bilo čudno da ministrica vanjskih poslova nije Vesna Pusić. Zanimljivo je da je, ne baš slučajno, predsjednik Upravnog odbora Documente Zoran Pusić, a uz njega, članovi odbora su i Živana Heđbeli, Pero Jurišić te Goranka Lalić. Voditeljica Documente je Vesna Teršelič.

“Ministrica apsolutno nije u sukobu interesa jer je odluka donesena na temelju samostalne ocjene povjerenstva s unaprijed određenim kriterijima”, tvrdili su tada iz Ministarstva. Kazali su kako je proveden natječaj i da je projekte izabralo povjerenstvo iz raznih tijela državne uprave. „Odabrali su osam najboljih od 23 pristigla projekta, a nitko se nije žalio.“

Nediplomatske poruke Rusiji

Ministrica Pusić je na početku 2015. godine potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini, ali isključivo u redovnoj ukrajinskoj vojsci. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je priopćenje Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije u kojoj Moskva poziva da se prestane s tom „izopačenom praksom“.

“Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova (Vesne Pusić) kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu u Ukrajini sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture. Pozivamo Zagreb i druge vlade čije su državljane unovačile ukrajinske oružane snage, da spriječe tu izopačenu praksu “, navodi se u priopćenju.

Tko je Vesna Pusić

Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu, te jezičnu gimnaziju u Križanićevoj.

Nakon mature upisala studij sociologije u Chicagu. Ostala je jedan semestar. Po povratku 1971. upisala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1976.

Doktorirala je 1984. na temu „Uloga kolektivnog odlučivanja u realizaciji radničkih interesa“. Od 1988. je redovni profesor, predaje kolegij sociologija politike. Od 1992. do 1994. je bila pročelnica odsjeka.

Uloga oca

U vrijeme pohađanja gimnazije često je s ocem putovala u inozemstvo jer je on predavao na raznim katedrama.

Njen otac, akademik Eugen Pusić, bio je sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je i savjetnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Nedavno je otkriveno da je od 1941. do 1945. bio sudac s činom natporučnika u NDH. Potkraj Drugog svjetskog rata partizani su ga zatvorili pod optužbom za kolaboraciju ali ga je iz zatvora izvukao general Ivan Rukavina, zapovjednik Prvog hrvatskog korpusa.

Slavko Goldsten, njegov prijatelj, kasnije je tvrdio kako je Pusić bio partizanska krtica u redovima NDH. Njena majka Višnja rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog.

Obitelj dugog političkog angažmana

Brat njenog djeda Danka je Grga Budislav Anđelinović, odgovaran je za krvavo gušenje prosvjeda hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelačića protiv Jugoslavije.

Njezin djed Danko Anđelinović, po uzoru na svog starijeg brata Grgu, postao je jedan od značajnijih kotača velikosrpske diktature u kraljevini SHS, za što je nekoliko puta odlikovan od strane dinastije Karađorđevića. Netom nakon atentata u Beogradskoj skupštini na hrvatske zastupnike iz redova HSS-a, Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Pernara i Ivana Granđu – djeda Vesne Pusić odlikovao je kralj Aleksandar.

Brat, Zoran Pusić (r. 1944.) magistar je matematičkih znanosti, i viši predavač na Grafičkom fakultetu. Od ostalih biografskih podataka do njegove 47. godine života poznato je samo da je do 1991. predavao matematiku na Visokoj tehničkoj školi JNA u Zagrebu. U kasnijoj životnoj dobi iza demokratskih promjena i pada komunizma u Hrvatskoj postaje poznati borac za građanska prava.

Politički angažman Vesne Pusić

Članica je HNS-a od njegovog osnivanja 1990. Bila je s bratom Zoranom, te Ivom i Slavkom Goldsteinom osnivač Erasmus Gilde, projektom „za promicanje kulture demokracije“.

Od projekata ove organizacije pamti se okrugli stol “Srbi i Hrvati”, održan u jeku rata, od 20. do 22. studenog 1993. u muzeju Mimara koji je okupio 41 sudionika iz Srbije i Hrvatske .

Bila je među potpisnicima pisma 1993. kojim se tražila ostavka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

2000. je postala saborska zastupnica. Iste je godine izabrana za predsjednicu HNS-a nakon što je Radimir Čačić postao ministar u vladi Ivice Račana.

2001. je tijekom rasprave u Saboru izjavila kako je Hrvatska bila agresor u BiH zbog čega joj je predsjednik Sabora udijelio usmenu opomenu.

Nakon izbora 2003. i pobjede koalicije Ive Sanadera postala je potpredsjednica Sabora. Bila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a. Već tri mandata je potpredsjednica Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke.

Predsjednica HNS-a bila je dva mandata, do 2008., kada se na čelo stranke vratio Radimir Čačić.

2009. godine kandidirala se na predsjedničkim izborima. Osvojila je 7, 25 posto glasova.

2011. nakon pobjede Kukuriku koalicije postala je ministrica vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića.