Hoće li Plenković poslušati preporuke udruge U ime obitelji o migrantima? Milanović ih je ignorirao, pa evo gdje smo

Foto: fah, montaža narod.hr

Granični prijelaz Maljevac – Velika Kladuša gdje je prije dva dana skupina migranata spriječena pri ulasku u Hrvatsku i dalje je zatvoren, a noć je protekla mirno, izvijestio je MUP danas. Na bosanskohercegovačkoj strani, prema policijskim podacima, nalazi se oko 200 migranata koje osigurava policija BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Objavljeni tajni dokumenti njemačke obavještajne službe: Evo kako i za koliko se novca migrante krijumčari u Europu

Prije dva dana migranti su probili prvi kordon pripadnika granične policije BiH i probili se do drugog kordona granične policije BiH, te došli do mosta koji iz BiH vodi ka graničnom prijelazu u Republici Hrvatskoj.

> (VIDEO) Ilegalni migranti u Maljevcu gađali hrvatske policajce kamenjem, ozlijeđena 2 policajca; još stotinjak migranta u obližnjoj šumi

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. sc. Hrvoje Pende: Velika zamjena stanovništva kao posljedica europske demografske krize i imigrantske EU politike

> Viktor Orban o migrantima i Sorosu: Ako netko želi negdje živjeti, mora imati suglasnost te države i njezinih građana!

Podsjetimo, udruga U ime obitelji pisala je tadašnjem predsjedniku Vlade, Zoranu Milanoviću, na samom početku migrantske krize, ali ih on nije poslušao. Hoće li Plenković poslušati?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pismo koje je udruga tada poslala pročitajte u nastavku:

Poštovani predsjedniče Vlade, g. Milanoviću,

Svaki dan u Europu dolaze tisuće izbjeglica koje u njihovim zemljama progoni Islamska država ili druge terorističke skupine. Mnogi od njih bježe jer su im ugroženi životi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ti ljudi trebaju naše suosjećanje, potporu i pomoć. Hrvatska je jedina od 28 zemalja Europske unije koja je u novijoj povijesti, tijekom Domovinskog rata, iskusila teror i progon svog stanovništva s gotovo jedne trećine državnog teritorija. Više od 250 000 Hrvata prognano je iz svojih domova.

Te prognanike – žene, djecu i starce iz Vukovara, Iloka, Dalja, Hrvatske Kostajnice, Petrinje, Gline, Knina, Škabrnje, Drniša i toliki drugih mjesta – primali su i deseci tisuća hrvatskih obitelji koje su živjele u tada slobodnim dijelovima Hrvatske. Te obitelji, domaćini, sve su svoje podijelile s obiteljima koje su bježale, dok su njihovi muževi, očevi i sinovi nastavili braniti Hrvatsku.

U nama slike prestrašenih žena i djece koji čamcima Sredozemnim morem bježe pred smrtnom opasnošću bude sjećanja na slike progona iz Dalja te tragedije i progonstva koja su prije dvadesetak godina pretrpjeli mnogi Hrvati – potičući nas na solidarnost i pružanje pomoći.

Hrvatska je isto tako jedina članica Europske unije koja je dok je i sama bila u ratu, 1992. i 1993. primila više od 400 000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, žena i djece, velikim dijelom Muslimana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravo to iskustvo koje je Hrvatska imala – i naše osobno iskustvo prognaništva i primanja izbjeglica u okolnostima mnogo težim od onih u kojima se danas nalaze države poput Velike Britanije, Francuske, Nizozemske ili Njemačke – omogućuje nam da danas jasno razlučujemo što se događa:

1. Među ženama, djecom i starcima koji bježe pred smrtnom opasnošću iz dalekih zemalja postoje i mnoge izbjeglice koje u Europsku uniju dolaze zbog ekonomskih razloga ili poslani upravo od terorističkih skupina koje u tim zemljama proizvode kaos.

2. Poznato je da Islamska država godinama stvara „nekontrolirane izbjegličke krize“ kako bi potencijalne džihadiste, pomiješane sa stvarnim izbjeglicama, ubacivala u zemlje u kojima želi stvarati kaos. Poznato je da IS tim potencijalnim džihadistima izdaje lažne sirijske putovnice.

3. Očito je da u ovom trenutku niti Europska Unija niti pojedine zemlje članice nemaju kontrolu nad time tko ulazi u EU.

Poštovani predsjedniče Vlade, gospodine Milanoviću, od Vas očekujemo da od Europske komisije i NATO-a zatražite sljedeće:

1. Da se prihvatni centri za izbjeglice otvaraju u pograničnim zemljama, izvan Europske unije, kako bi se uz hitnu pomoć potrebitima moglo osigurati sve potrebne provjere i vladavinu zakona.

2. Da izbjeglice koje trebaju našu zaštitu i pomoć, jer su u životnoj opasnosti – budu raspoređene među članicama EU na pravedan način – proporcionalno broju stanovnika, uzimajući u obzir ekonomsku snagu, ali i povijesne veze koje još od kolonijalnog doba sa zemljama iz kojih izbjeglice dolaze imaju zemlje poput Velike Britanije ili Francuske. Ove su zemlje, također, imale velike uplive i na političku situaciju i ekonomski razvoj u zemljama iz kojih nam danas dolaze ovi nesretni ljudi.

3. Da bogate zemlje golfskog zaljeva – Saudijska Arabija, Ujedinjeni arapski emirati, Katar – počnu primati izbjeglice. Zbog blizine i veće sličnosti kultura – privremeno udomljavanje u tim zemljama omogućit će bolju prilagodbu izbjeglim osobama.

Molimo Vas da čim prije obavite dio opisanog posla koji je Vaša odgovornost i osigurate mjere kojima će hrvatski građani moći sigurno pružiti ruku onima kojima je pomoć stvarno potrebna – više puta dokazana solidarnost hrvatskog naroda neće doći u pitanje.

Pozivi hrvatskih biskupa na solidarnost s ljudima u smrtnoj opasnosti i jučerašnji poziv pape Franje da svaka župa u Europi primi po jednu izbjegličku obitelj – pružajući im utočište dok se ne stvore uvjeti za njihov povratak kući – poticaj je svima nama kako možemo konkretno djelovati i stvarno pomoći ovim ljudima. U tom smislu će djelovati i „U ime obitelji“.

S poštovanjem,

Dr. Željka Markić

Upravni odbor U ime obitelji

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.