Hoće li veće kazne povećati sigurnost na cestama? U prvih šest mjeseci poginulo 128 ljudi

Foto: Getty images

Saborski zastupnici složili su se u četvrtak u saborskoj raspravi da je potrebno povećati sigurnost na hrvatskim cestama iako nisu sigurno hoće li povećanje novčanih kazni, koje donose izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dovesti do tog cilja.

Zastupnici su podržali povećanje kazni za najteže prometne prekršaje i recidiviste u cilju smanjivanje smrtnih slučajeva u prometu, međutim za predložene kazne za blaže prekršaje poput vezivanje pojasa ili korištenje mobitela smatraju da su prestroge i da će osiromašiti građane. Istaknuli su i važnost prevencije i edukacije o ponašanju u prometu.

“Vlada se ne želi zamjeriti ljudima i nije cilj sankcioniranje, ali ako je izbor između zamjeranja i smanjenja broja stradalih, ova Vlade se odlučila za smanjenje broja stradalih”, poručio je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić odgovarajući na kritike o previsokim kaznama.

Naglasio je da se izmjene zakona predlažu kako bi se podigla razina sigurnosti na hrvatskim cestama i smanjio broj poginulih i ozlijeđenih u prometu.

Prošle godine bilo je u Hrvatskoj 7,7 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika, dok je prosjek EU 5 poginulih na 100 tisuća stanovnika, dok primjerice Švedska, Irska, Nizozemska, Danska i Velika Britanija imaju 3 poginula na 100 tisuća stanovnika.

“Dosadašnje prekršajno pravne sankcije, dakle odvraćanje počinitelja od ponavljanja nezakonitog ponašanja nisu dale dovoljno rezultata i potrebno je te sankcije pooštriti”, naglasio je Katić dodavši kako se veći naglasak stavlja na kažnjavanje recidivista jer oni čine i najgore i najteže prekršaje u prometu koji imaju najpogubnije posljedice.

Uvjeren je da će zakonske izmjene doprinijeti smanjenju prometnih nesreća, utjecati na svijest sudionika u prometu i pridonijeti cilju da se prepolovi da se do kraja 2020. godine prepolovimo broj stradalih u odnosu na 10 godina ranije.

Zakonom se za osam najtežih prekršaja predlaže povećanje novčanih sankcija sa sadašnjih 5.000 do 15.000 kuna na 10.000 do 20.000 kuna. Odnosi se to na vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

Prošle godine zabilježeno je 39 prekršaja vožnje u suprotnom smjeru u kojima je stradalo 6 osoba, 1243 prekršaja prekoračenja brzine za više od 50 kilometara u kojima je stradalo 158 osoba ili 49 posto svih poginulih, dok je u gotovo 5000 prolazaka kroz crveno bilo 12 smrtno stradalih osoba, naveo je Katić.

Iako su podaci u ovoj godini bolji u odnosu na prošlu godinu, u prvih 6 mjeseci bilo je 128 poginulih što je 29 osoba manje nego u istom razdoblju lani, taj pomak je nedovoljan, naglasio je.

Novčana kazna povisuje se i za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece s 500 kuna na tisuću, dok će se korištenje mobitela u vožnji kažnjavati sa 1500 kuna.

U prošloj godini utvrđeno je ukupno 85 464 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje i to je po učestalosti drugi prekršaj nakon prekršaja prekoračenja brzine.

Povećava se i kazna za korištenje mobitela za vrijeme vožnje s 500 na 1500 kuna, prekršaje kojih je u prošlog godini bilo 41 tisuća.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost nije dao podršku zakonu zbog izostanka pravog obrazloženja za drastične kazne, izvijestio je predsjednik Odbora Ranko Ostojić (SDP). Ističući da SDP neće podržati taj zakon, Ostojić ocjenjuje da ovakvim kažnjavanjem nećemo stati na kraj onima koji krše propise i da je prvenstveno cilj punjenje proračuna.

Kada je riječ o kaznama, Ostojić je upozorio i na vozače bicikala i romobila koji se poput “transformera” po potrebi pretvaraju u vozače ili pješake.

Joško Klisović (SDP) rekao je da zakon počiva prvenstveno na represiji ocijenivši da bi više postiglo prevencijom navodeći kako primjer “kutije-kamere” koje su postavljene na cestama diljem Hrvatske i bitno smanjile brzinu vožnje.

“Zakon bi se mogao nazvati zakon o sigurnosti državnog proračuna s obzirom na drastično povećanje kazni”, rekao je Željko Lenart koji smatra da to neće dovesti do smanjenja smrti na cestama, a zaviti će “u crno obitelji jer će biti blokirani zbog kazni”.

Da drakonskim kaznama koje se mjere s najbogatijim država u EU nećemo postići rezultat složila se i Nada Turina Đurić (GLAS). “Za prosječne građane to je puno, osim ako niste zakon pisali za saborske zastupnike, ministre i menadžere u bankama koji će ih moći plaćati ili imati nekoga na telefonu koja će nazvati da se kazne stave u ladicu”, ustvrdila je Turina Đurić zatraživši povlačenje zakona iz procedure.

Mladen Karlić (HDZ) smatra da će drastične kazne za građane koji većinom žive s 3 do 5 tisuća kuna izazvat veliko nezadovoljstvo, dok njegov stranački kolega Josip Đakić drži da su kazne dobre ako će smanjiti broj žrtava na cesti, ali da kaznu za korištenje mobitela u vožnji treba ostaviti na 500 kuna.

Marko Saladoljev (Most) predložio je smanjivanje cijena autocesta i preusmjeravanje prometa s državnih i lokalnih cesta što bi, tvrdi, više doprinijelo sigurnosti u prometu od drakonskih kazni.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Ante Babić (HDZ) poručio je da da oni koji voze ne bi trebali raditi prekršaje i onda se ne bi trebali bojati takvih kazni.

“Predložene mjere jesu respresivne prirode, ali njihova svrha nije represivna niti je cilj punjenje proračuna već je svrha preventiva i očuvanje života”, zaključio je Petar Škorić (HDZ).

Izvor: narod.hr/hina