Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat izjavio je u ponedjeljak kako mu je bivši ministar Gordan Maras ostavio 45 milijuna kuna obveza iz prošle godine koje će morati podmiriti iz ovogodišnjeg proračuna, što bi mu mogao biti problem s obzirom da je ukupni godišnji proračun Ministarstva 200 milijuna kuna.
Obveze od 45 milijuna kuna stvorene su u 2015. godini, prenesene su u proračun 2016. i kao takve se “moraju akceptirati i realizirati”, kazao je Horvat u izjavi novinarima u povodu teksta u današnjem “Jutarnjem listu”. Prema pisanju tog lista Maras je novom ministru ostavio 45 milijuna kuna duga, a Horvat kaže kako to klasificira kao obveze stvorene prošle godine koje se moraju realizirati ove godine.
“Dakle, negdje oko 45 milijuna kuna preuzetih obveza u 2015. godini morat ćemo preseliti u 2016.”, ponovio je Horvat.
Na upit je li dobio neki logičan argument zašto taj novac nije plaćen u prošloj godini, rekao je kako se dio tih obveza može pravdati i karakterom projekata koji su provođeni.
Pritom objašnjava kako je kod subvencioniranja kamata za kredite, koji traju tri ili četiri godine, logično da se ta subvencija kamata disperzira na nekoliko godina odnosno dok traje taj kreditni aranžman.
No, s druge strane iznosi primjer Poduzetničkog impulsa za prošlu godinu. “Kada se u 2015. provodio Poduzetnički impuls, kada su se sklapali ugovori i kada je Poduzetnički impuls dobio zeleno svjetlo na Vladi – u trenutku kada je u 2015. godini bio definiran proračun, u tom su trenutku u državnom proračunu za 2015. rezervirana sredstva iz kojih se provodio Poduzetnički impuls”, kazao je.
Istaknuo je i kako nije problem koliko je ugovora potpisano već zašto financijske obveze po tim ugovorima nisu isplaćene u 2015. godini, “već se više od 10 milijuna kuna transferira u proračun koji ćemo tek početi slagati za 2016.”.
Na upit stvaraju li mu te obveze problem, odgovorio je: “Ako je proračun Ministarstva negdje na razini 200 milijuna kuna, a već ima definiranih 45 milijuna, zaključite sami”.
Pojašnjava kako se tih 45 milijuna kuna odnosi na pet različitih projekata od kojih niti jedan nije zaključen do kraja. “U trenutku kada sam preuzimao ministarstvo u primopredajnom zapisniku je bilo klasificirano da su to projekti u tijeku”, istaknuo je.
Kao primjer naveo je kako je oko 7,5 milijuna kuna neisplaćenih sredstava za stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima kroz 1.300 ugovora sklopljenih u 2015. kroz Poduzetnički impuls. “Hoće li oni čekati tu isplatu do 2020. ili 2025., a trebali su je dobiti u rujnu ili listopadu lani? A s obzirom na uredbu o privremenom financiranju tu isplatu neće dobiti prije donošenja proračuna za 2016. godinu”, upozorava Horvat.
Novinare je uputio i da Marasa pitaju “zašto su u otvorenim alokacijama, koje su veće od milijardu kuna, u prošloj godini došle samo 52 aplikacije i zašto je sklopljeno samo osam ugovora”.
“Mi danas cijelo jutro s kolegama iz Ministarstva regionalnog razvoja i Ministarstva turizma pokušavamo ‘olabaviti’ kriterije koji su postavljeni poduzetnicima da bi aplikacija i realiziranih projekata bilo što više i da bi taj postotak od milijarde kuna u 2016. bio bar 300 posto veći nego u 2015. godini”, ističe Horvat.
Najavio je i da će Poduzetnički impuls nastaviti i u ovoj godini uz određene modifikacije.
“Vidjet ćemo koliko ćemo uspjeti u okviru proračuna osigurati sredstava za njega”, kaže Horvat, koji bi želio da bude više od dosadašnjih 50-ak milijuna kuna.
Maras opovrgava Horvatove tvrdnje o dugu
Bivši SDP-ov ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras odbacio je u ponedjeljak optužbe svoga nasljednika Darka Horvata (HDZ) da mu je u Ministarstvu ostavio dugove u visini od gotovo četvrtine proračuna.
“Nažalost, novi je ministar, umjesto da kaže kako namjerava pomoći poduzetnicima, za svoj prvi istup odabrao govoriti da je zatekao navodne dugove o kojima ništa nije znao, iako je riječ o nečemu što Ministarstvo radi već sedam – osam godina”, kazao je Maras na konferenciji za novinare u SDP-u.
Konferencijom je reagirao na Horvatove tvrdnje da su ga dočekale ugovorne obveze u iznosu od 7,6 milijuna kuna za program stipendiranja učenika deficitarnih obrtničkih zanimanja koji su, kako tvrdi Horvat, trebali biti isplaćeni prošle godine. Horvat se žali i da mu je Maras u novu godinu prebacio 35 milijuna kuna za subvenciju kamate za kredite poduzetnika i obrtnika.
Maras, međutim, uzvraća da je novi ministar od početka imao uvid u sve obveze, pobrojane u zapisniku o primopredaji dužnosti, koji je pokazao novinarima.
“U primopredajnom zapisniku od prve sekunde kad je ušao u Ministarstvo dobio je punu informaciju o tome o čemu danas govori, to mu je poznato već dva tjedna”, kazao je Maras i ocijenio da je Horvatov istup “pokušaj spina, kako bi se pažnja javnosti preusmjerila sa smjene ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića”.
Maras kaže da je subvencioniranje kamata i stipendiranje učenika slabijeg socijalnog statusa koji se školuju za deficitarna zanimanja dugoročan program Vlade, a on osobno je , dolazeći 2011. na čelo Ministarstva, zatekao obveze po subvencioniranim kamatama od 156 milijuna kuna. “To je redoviti posao Ministarstva i ja se nisam zbog toga žalio, zvao novinare i radio dramu”, kaže Maras.
Netočna je tvrdnja da je Ministarstvo sve obveze moralo isplatiti prošle godine jer, kaže, to ni tehnički nije bilo moguće. “Ništa nije nepoznato, sve se zna, da je novi ministar samo razgovarao sa stručnim službama bilo bi mu jasno da je riječ o kontinuiranom poslu koji je započet prije. Sve do 2025. bit će subvencionirane kamate po poduzetničkim kreditima”, rekao je Maras.
Kad je riječ o učeničkim stipendijama, kazao je kako se nada da nova Vlada neće obustaviti isplatu učenicima iz 1200 obitelji slabijeg socijalnog statusa koji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja i mjesečno od Ministarstva dobiju 750 kuna.
Napomenuo je kako je na osnovu tog programa pripremljen projekt na temelju kojega bi se čak 10.000 učenika stipendiralo iz Europskog socijalnog fonda što je, kaže Maras, Horvat svojim izjavama doveo u pitanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
