U godini koja je iza nas napustile su nas mnoge poznate osobe iz svijeta filma, kulture, televizije, glazbe, gospodarstva i znanosti. Iako je za njima ostala velika praznina, svojim brojnim djelima, aktivnostima, pjesmama i knjigama, ostavili su svoj vječni trag i neizmjerno obogatili našu umjetnost i kulturu. I ovu godinu je obilježila pandemija koronavirusa zbog koje su nas napustili i neki od istaknutih imena.
Nakon duge i teške bolesti u 73. godini umro je u siječnju i umirovljeni general Nojko Marinović, zapovjednik obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu. General Marinović je jedan od devetorice ratnih zapovjednika koje je povodom 25. obljetnice VRA Oluja u kolovozu ove godine u Kninu predsjednik RH Zoran Milanović odlikovao odlikovao Redom Petra Krešimira.
U zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti u 75. godini preminuo je Miroslav Tuđman, saborski zastupnik i sin Franje Tuđmana, prvog predsjednika neovisne Hrvatske. Početkom siječnja je hospitaliziran zbog komplikacija izazvanih koronavirusom, te je stavljen na respirator. Miroslav Tuđman poznat je kao znanstvenik, političar i sin prvog predsjednika Republike Hrvatske. Surađivao je kao profesor sa studentima na brojim fakultetima u Hrvatskoj, ali i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Miroslav je bio član i jedan od utemeljitelja Savjeta Hrvatske socijaldemokratske stranke. Utemeljitelj je Hrvatske izvještajne službe HIS.
Oprostili smo se i od hrvatske književnice i prevoditeljice Irene Vrkljan, dopisne članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za dopisnu članicu HAZU izabrana je 2008., a 2005. dobila je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo.
U vječnost smo ispratili hrvatskog veleposlanika u Francuskoj, Filipa Vučaka. Pamtit ćemo ga kao vrsnoga diplomata koji je dao veliki doprinos razvoju hrvatske diplomacije od samog njezina početka, prvo kao načelnik službe za Zapadnu i Srednju Europu, za vrijeme Domovinskog rata, zatim kao načelnik za susjedne zemlje nakon Zagrebačkog summita i načelnik za Srednju i Istočnu Europu za vrijeme pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Napustio nas je i Marin Pucar u četrdeset i devetoj godini života. Bio je prvi čovjek Podravke i Hrvatske udruge poslodavaca, preminuo je nakon teške bolesti u koprivničkoj Općoj bolnici.
Umro je i Ante Mrvica, dugogodišnji koordinator Jadrolinije za plovno područje Splita i Dalmacije. Preminuo je u 69. godini. Inače je bio pomorac, sveučilišni profesor i doktor znanosti.
U siječnju je iznenada, u 51. godini preminuo ugledni hrvatski ginekolog Maro Kerner. U nedjelju predvečer dr. Kerner se, družeći se s bratom, iznenada srušio te mu niti brz dolazak hitne pomoći niti reanimacija nisu pomogli.
Početkom veljače iznenada je preminuo generalni direktor i predsjednik Uprave Grupe Vindija, gospodin Dragutin Drk. Na čelu Vindije gospodin Drk proveo je više od 50 godina, stvarajući poslovni sustav Grupe Vindija, domaćeg i regionalnog prehrambenog lidera, čije perjanice Vindija i Koka upravo navršavaju 60 godina rada.
Krajem veljače preminuo je gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić u 66. godini od posljedica srčanog udara. Bandiću je pozlilo u subotu navečer pa je hitno prevezen u KB Sveti duh gdje su ga liječnici bezuspješno pokušali reanimirati i spasiti mu život.
Oprostili smo se u ožujku od našeg istaknutog pravnika, povjesničara i publicista Ivana Mužića. Preminuo je u Splitu u 87. godini života. Glavna područja njegova povjesničarskog rada su podrijetlo Hrvata i masonstvo (osmo dopunjeno izdanje monografije Masonostvo u Hrvata izašlo je 2005.).
Radio je kao odvjetnik od 1965. do 1972. godine, kada je suspendiran kao neprijatelj komunističkog režima. Zatvaran je kao hrvatski nacionalist dva puta. Bio je aktivni katolički laik, često polemizirao o temama hrvatskog nacionalizma i katoličanstva. Bio je urednikom i prirediteljem više knjiga.
U ožujku je umro jedan od naših najvećih kazališnih redatelja, pedagog te dugogodišnji ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara – Joško Juvančić “Jupa”. Umro je u 86. godini života. Među brojnim su djelima koje je postavljao u gotovo svim hrvatskim kazalištima Držićeva “Grižula”, Vojnovićeva “Dubrovačka trilogija”, Shakespeareov “San Ivanjske noći” te kultna izvedba “Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi” u &TD-u.
U ožujku nas je napustio legendarni hrvatski nogometaš i nogometni trener Zlatko Cico Kranjčar u 65. godini života. Cico je bio u Dinamu je od svoje desete godine života i u njemu je ostao kao igrač sve do 1983. godine. Trener Mirko Bazić doveo ga je u prvu momčad, a u prvoj je postavi od 1974. Prva utakmica koju je odigrao bila je u hrvatskom derbiju protiv Hajduka. Ukupno je odigrao 261 utakmicu u prvenstvu, 28 u Kupu te 18 u europskim kupovima za Dinamo te postigao 98 golova u prvenstvu.
U 94. godini života preminuo je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti liječnik prof. dr. sc. Krešimir Krnjević. Od 1983. bio je počasni član Hrvatskog farmakološkog društva, a od 1991. počasni predsjednik i član Savjeta Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Od 1990. bio je i počasni predsjednik udruge Alma Matris Croatica Alumni u Quebecu.
Na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja 2021., preminula je Vesna Lopina, dugogodišnja profesorica klasične filologije na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu.
U svibnju smo se oprostili i od Saše Anočića, glumca i redatelja. U 53. godini iznenada je umro čovjek koji je svojim najvećim hitom vratio publiku u kazalište, glumcima stvorio jedinstveni poligon za izvrsnost i kolektivnu igru, hrvatskom kazalištu utemeljio ideju o uspjehu koji proizlazi iz nevjerojatne kreativnosti i traje desetljećima.
Nakon kratke i teške borbe s opakom i zloćudnom bolesti u lipnju u 31. godini preminuo je Jan Ivanjek, vojni analitičar i student diplomskog studija komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija.
U lipnju je preminula Ivana, kći Meri Cetinić. Preminula je u 44. godini života. Meri Cetinić glazbena je diva, koja je snažno obilježila desetke godina hrvatske glazbe, pjevala je na prvom Hodu za život u Splitu. Te je godine u razgovoru za Narod.hr istaknula da je “obitelj najveća vrijednost i temelj društva, naš svijet u malom, jezgra u kojoj imamo stabilnost, mir i sreću”. Meri je Ivanu odgojila kao samohrana majka.
Od posljedica duge i teške bolesti umro je Silvije Tomašević – hrvatski vanjskopolitički novinar, kolumnist i publicist, dopisnik iz Italije i Vatikana.
Ivan Raspudić, otac poznatog sveučilišnog profesora i hrvatskog saborskog zastupnika Nine Raspudića preminuo je nakon kraće bolesti u 73. godini života.
Napustio nas je i istaknuti dugogodišnji član Društva arhitekata Zagreba arhitekt Željko Kovačić. Željko Kovačić hrvatski je arhitekt i oblikovatelj. Željko Kovačić u svojem je životu stvarao slojevitu arhitekturu, prepunu dorađenih i promišljenih detalja, koje njegovu arhitekturu čine i punom osobnih životnih priča, te tako ostaju vrijedan i trajan trag njegovih spoznaja i djela.
U Zagrebu u 96. godini života umro je jedan od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca akademik Stjepan Babić. Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Također, i urednik časopisa Jezik od 1963., a od 1970. do 2005. glavni i odgovorni urednik. Bio je član Glavnoga odbora Matice hrvatske (od 1989.-1992. i potpredsjednik) te član Hrvatskoga filološkoga društva i njegova Predsjedništva. Kao pisac udžbenika i priručnika Stjepan je Babić trajno je zadužio mnoge naraštaje i obilježio hrvatsku jezičnu kulturu.
Nakon duge i teške bolesti umrla je Danijela Miletić, supruga Mostovog saborskog zastupnika Marina Miletića.
Jedan od vođa poljoprivrednih prosvjeda proteklih godina i desetljeća, Antun Laslo, preminuo je u rujnu. Umro je u 71. godini života. Vodio je Zajednicu udruga seljaka Slavonije i Baranje te udrugu OPG-a Hrvatske “Život”.
Nakon što je vlč. Jašareviću u rujnu iznenada pozlilo, prebačen je u Opću bolnicu u Sarajevu gdje je bio podvrgnut operativnom zahvatu. Preminuo je idućega dana u jutarnjim satima. Napustio nas je u 30. godini svoga života.
Poznati zagrebački odvjetnik Tin Dolički i dugogodišnji predsjednik NK Lokomotiva preminuo krajem rujna u 62. godini.
Nagrađivani dramski pisac i scenarist, književnik i novinar Ivo Štivičić napustio nas je u listopadu. Umro je u 86. godini života. Pisao je kritike u Studentskome listu i na Radio Zagrebu, a na Televiziji Zagreb radio je od 1958. godine kao dramaturg, scenarist i urednik. Bio je i savjetnik za umjetnička i dramska pitanja glavnog urednika Hrvatske televizije.
U listopadu nas je napustio trajni đakon, vjeroučitelj i ravnatelj OŠ Tina Ujevića – Milan Daniel Jurić. Preminuo je od posljedica koronavirusa u 50. godini života.
Žarko Potočnjak bio je omiljeno lice na pozornici i malim ekranima, a tijekom bogate karijere glumio je u brojnim domaćim filmovima i serijama. Preminuo je u 76. godini. Legendarni glumac ove je godine objavio kako se nakon pet desetljeća na pozornici oprašta od glume, a učinio je to u veljači, na svoj 75. rođendan. Preminuo je u listopadu.
U studenom u 87. godini života, nakon duge i teške bolesti, preminula je nekad dugogodišnja ravnateljica (obnovljenog) Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, gospođa Jelena Brajša. Na čelu je ove ustanove bila od 1966. do 2005. godine, odnosno punih 39 godina. Podsjetimo, tadašnja komunistička vlast u bivšoj državi 1946. godine zabranila je rad Caritasa, oduzela mu imovinu te ju predala Crvenom križu, a isti je obnovljen nakon dva desetljeća – 1966. godine.
U 91. godini u Zagrebu umro je političar, bivši saborski zastupnik i profesor povijesti Slavko Degoricija. Bio je jedan od osnivača Matice Hrvatske u Kutini, a zbog sudioništva u Hrvatskom proljeću 1971. godine, politički je proganjan. U vrijeme stvaranja neovisne Hrvatske jedan je od istaknutijih političara – među ostalim, član Vlade i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a. U ratu je bio voditelj hrvatskog izaslanstva za pregovore s pobunjenim Srbima te međunarodnim snagama i asocijacijama.
U Zagrebu je u 88. godini života umro akademik Pavle Dešpalj. Bio je staknuti hrvatski dirigent i skladatelj, potpredsjednik HAZU od 2004. do 2010. Skladao je uglavnom u mladosti, a najpoznatija djela su mu Varijacije za komorni orkestar (1957.), Koncert za violinu i orkestar (1959.), Koncert za altsaksofon i gudače (1963.) te Koncert za violončelo i gudače (2001.).
Nakon kratke i teške bolesti preminula je profesorica Cvijeta Pahljina, dr. med, specijalistica psihijatrije. Godine 1986. pokrenula je prvi telefon za pomoć osobama u krizi u Sloveniji, koji je radio izvan zdravstvenih ustanova. Dr. Cvijeta Pahljina započela je s edukacijama iz logoterapije u okviru Zavoda žički tabor za duhovni rast 2010. u Sloveniji, a nakon toga 2011. u Hrvatskoj u okviru udruge za logoterapiju Logos. U posljednjih 10 godina naraštaji logoterapeuta završili su postdiplomski studij koji je pokrenula dr. Pahljina, nesebično dijeleći svoje bogato znanje iz logoterapije i još veće iskustvo u radu s pacijentima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.