Pregled tjedna: Godišnjica katastrofalnog potresa, Nobelovci za Vukovar, kriza u BiH

Foto: snimka zaslona, HINA/ DamirSENCAR/ ds, fotomontaža: Narod.hr

I protekli tjedan obilovao je događajima koje bismo istaknuli, stoga donosimo još jedan pregled tjedna.

Nobelovci za Vukovar, Vukovar za nobelovce

Sto dvadeset sedam dobitnika Nobelove nagrade, najvećih umova svijeta, početkom devedesetih stalo je u obranu ljudskih vrijednosti, potpisivanjem apela za mir u Hrvatskoj. Akcija je to koju je podupro najveći broj nobelovaca ikad, a jedan od njih bio je i Willy Brandt.

– Kancelar Njemačke, poznat je po puno stvari, ali je u svijetu najpoznatiji po tome što je kao kancelar Njemačke kleknuo prilikom posjeta u Varšavi ispred spomenika žrtvama holokausta odnosno Varšavskog geta – rekao je Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara.
Bio je to čin dubokog kajanja za sve što je nacistička Njemačka učinila Poljskoj, ali i svijetu.

– Na žalost, nešto tome slično nikada nismo vidjeli od strane Republike Srbije, napomenuo je gradonačelnik Vukovara.

Inače, navedenu inicijativu nobelovaca pokrenuo je poznati znanstvenik i dvostruki dobitnik nagrade Linus Pauling.

– Utvrdili smo da je još 30-ak od tih supotpisnika nobelovaca živo. Grad Vukovar će im u znak zahvalnosti za ono što su napravili u povodu dana grada tijekom 2022. uputiti poziv da nam se priključe u gradu Vukovaru, naravno, o trošku grada Vukovara. Gradskom vijeću ću predložiti da jedna aleja ili trg u gradu dobije naziv prema ovim nobelovcima te da taj prostor idejno uredimo kako bi ovu inicijativu, ovaj veliki ljudski čin, spasili od zaborava, zaključuje Penava.

Prošlo je godinu dana od katastrofalnog potresa na Banovini

Saborski zastupnik Stjepo Bartulica dao je izjavu nakon svete mise u Petrinji koja se održala za sve žrtve potresa na Banovini prošle godine:

– Što reći godinu dana nakon katastrofalnog potresa u Petrinji? Trebamo biti zahvalni dragom Bogu i svim ljudima koji su pružili pomoć stradalima ovdje na Banovini. Znamo da je i dalje vrlo teško stanje i biskup Košić je upravo slao poruke nade. I ja se zaista nadam da će sljedeće godine biti bolje. Što se tiče Vlade, javne uprave, moramo reći da nisu položili ispit. I dalje ću upozoravati na sve propuste, manjkavosti, rekao sam više puta da je naša javna uprava disfunkcionalna i ne odgovara na stvarne potrebe naših ljudi i to se je pokazalo u ovom potresu. Zalagat ću se i dalje gdje god mogu za praktična rješenja, kao što sam činio i prilikom donošenja novog zakona – rekao je Bartulica.

Situacija u BiH

Bosiljko Mišetić, svojedobno specijalni savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za BiH i bivši ministar u jednoj hrvatskoj Vladi, gostovao je u emisiji Press klub Tihomira Dujmovića, gdje je bilo riječi o situaciji u BiH.

Dujmović je na početku emisije istaknuo:

“Prošli tjedan je sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić čestitala ‘kalendar’ umjesto Božića i nove godine. Načelnik općine Bužim najavio je uklanjanje plakata na kojem se čestita Božić i nova godina jer, kaže načelnik, ‘ne priliči ni mjestu ni vremenu’. U Zenici je osvanuo jumbo plakat s natpisom ‘Jelka, Djed Mraz i Nova godina nisu dio islama i tradicije Bošnjaka’. S druge strane imamo Dodika i tzv. Republiku Srpsku te njegovo zveckanje oružjem. Dodik često putuje Putinu, tako da njegovo zveckanje oružjem nije neutemeljeno. Amerikanci i Britanci šalju svoja izaslanstva u BiH. Svi shvaćaju što je Bosna i Hercegovina, jedino hrvatska Vlada ponavlja iste mantre o ravnopravnosti tri naroda u dva entiteta”.

Mišetić je tijekom emisije istaknuo:

“Ne vjerujem da je stanje u BiH na rubu rata. Možemo se prvo prisjetiti nekih stvari iz povijesti, bliskosti Hrvata i tada Muslimana, nakon toga referenduma gdje nikada ne bi bila samostalna BiH da nisu Hrvati i Muslimani zajedno odlučili o tome. Hrvati nisu bili protiv nego su bili za BiH. Nakon toga je išla izjava Alije Izetbegovića kad je Ravno sravnjeno da to nije njihov rat. Tada dolazi do pukotine između Hrvata i Muslimana. Nakon toga na žalost slijedi i rat.

“Rat je iracionalno stanje”

Ne ulazeći u to tko je bio kriv za rat, sukobi su jedno vrijeme čak bili vrlo nemilosrdni, na kraju krajeva za dijagnosticirati je kome su trebali sukobi? Za ostvarivanje velikosrpske politike. Ne mogu tvrditi da su oni proizveli sukob Hrvata i Muslimana, ali su sigurno imali interesa, a uvijek se u takvim iracionalnim stanjima, rat je jedno iracionalno stanje nađe dovoljno političkih budala s jedne ili s druge strane i on se razbuktao.

Na sreću je zaključen Washingtonski sporazum. Europa je pokazala svu političku impotentnost riješiti ne samo pitanje BiH već i dijagnosticirati što se i zašto događa. Tek Washingtonskim sporazumom Hrvatska republika Herceg Bosna ulazi u savez s Republikom Bosnom i Hercegovinom stvarajući bošnjačko-hrvatsku federaciju Bosne i Hercegovine, koja, iako je trebala konfederalno biti povezana s Republikom Hrvatskom, praktički gotovo nije ni zaživjela, a Daytonskim sporazumom ona ulazi u savez sa Republikom Srpskom, dakle Hrvati su tu jedan od konstitutivnih naroda.”

“Celofan silne brige za Hrvate u BiH”

Mišetić je nastavio:

“Razdvojio bih odnos Hrvatske prema BiH do Franje Tuđmana i nakon toga. Nakon Franje Tuđamna taj odnos se zahladio, ali se umotao u jedan celofan silne brige za Hrvate BiH, a ona se izražava na potpuno jedan efemeran način. Prvo, danas je Hrvatska članica EU, ona ne zato što ima ustavnu obvezu brinuti o Hrvatima u BiH, već i kao potpisnica Daytonskog sporazuma ima i pravo i dužnost u svakom slučaju ako dođe do devijantnosti u onim temeljnim odrednicama Daytonskog sporazuma o ravnopravnosti naroda, intervenirati i to ne na jedan sramežljiv način.

Valja objasniti kako Bošnjaci ne zagovaraju građansku nego unitarnu BiH sa svojim majoritetom, a pred stranom zajednicom tvrde da zagovaraju građansku BiH, a onda Hrvati ispadaju kao neka vrsta nedemokratičnog naroda koji, eto, zamjeraju Bošnjacima što oni inzistiraju na građanskoj BiH.”

“Ako gledate slijed sporazuma koji su zaključivani, fenomen je da je Hrvatska od ovih europskih mirovnih sporazuma na sve pristajala, Srbi su uglavnom sve odbijali, Bošnjaci su uvijek tražili neki način da ih izbjegnu” – rekao je Mišetić, te primijetio da su se Hrvati u BiH  sami politički zapustili zato jer su uvijek čekali da vide što će reći Zagreb.

“Kakva je BiH sada, treba li što mijenjati, ako treba, zašto treba i tko bi bio taj?”, pita se Mišetić, te objašnjava: “Greška je misliti da će to mijenjati sadašnji čelni ljudi. Njima odgovara ovakvo stanje jer s njime mogu stalno biti u vrhu. To mogu mijenjati Amerikanci, šest zemalja kontaktne skupine i u novije vrijeme Europska unija”, rekao je Mišetić te se našalio “Što se tiče ustroja BiH, tenžerovski bih rekao da je to frankensteinovska politička krpljevina”.

700.000 katolika u BiH

Razgovarajući dalje o povijesti, Mišetić je iznio podatak da je u BiH 1463. godine bilo  700.000 katolika, 50.000 patarena i 10. do 15.000 pravoslavaca.

“Problem nastaje kad se uspostavlja civilna vlast, ali se primijenjuje i šerijatsko pravo. Da bi netko obavljao bilo koju dužnost – mostar, cestar – trebao je biti pripadnik islama i tada je domicilno stanovništvo od svoje vlastite djece jedno ili dva dalo na islam da bi mogao biti u službi i pomoći obitelji. Ne znam zašto ljudi stalno poistovjećuju naciju i vjeru, nekada je bilo stotine tisuća muslimana Hrvata, 1945. bilo ih je i puno više. Mak Dizdar je u katalogizaciji hrvatski pisac na njegovo izričito traženje. Do 45. Muslimani su masovno bili Hrvati, 45. su bili Jugoslaveni neopredijeljeni, onda im je Broz praktički dao naciju, bili su Muslimani, i tek 1993. sebe su nazvali Bošnjacima. Protivno Daytonskom sporazumu svoj jezik zovu bosanskim.”

Mišetić se osvrnuo i na predsjednika RH Zorana Milanovića:

“Kad mu se oduzme ona teza o Hrvatskoj kao slučajnoj državi i izuzme njegovo bacanje HOS-ove ploče, Milanovićevi sadašnji postupci i radnje su sjajni, izvanredno, baš državnički, nažalost ispada kao da je jedini prepoznao i jedini je pravi zaštitnik hrvatskih interesa u BiH i to radi na jedan pravi muški način” – ocijenio je Mišetić.

Mišetić smatra da sve ovo što se u BiH događa ima za cilj to da BiH ne uđe u Europsku uniju.

Doda je i kako treći entitet nije neizvodivo rješenje. Mi se, po njegovom mišljenju, plašimo riječi suveren, pa zato upotrebljavamo konstitutivnost.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.