Hrvatin ukazao na smanjenje sudskih zaostataka i nedostatak novca

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin uputio je Hrvatskom saboru izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini u kojem upozorava na trend smanjenja nerješenih sudskih predmeta i nedostatak novca, no još nije poznato kada bi se ono moglo naći na saborskoj sjednici.

Izvješće, naime, još nije uvršteno na dnevni red, a prije rasprave na plenarnoj sjednici o njemu bi se trebao izjasniti i matični Odbor za pravosuđe.

Obveza predsjednika Vrhovnog suda da podnosi godišnji izvještaj Saboru uvedena je novim Zakonom o sudovima koji je stupio na snagu u ožujku 2013. No, unatoč tumačenjima da je Hrvatin izvještaj mogao podnijeti do kraja godine ministar pravosuđa Orsat Miljenić je sredinom rujna pred Saborom ustvrdio da ne zna zašto Hrvatin do sada nije podnio ni jedno izvješće, na što je zakonom obvezan prije više od godine dana.

Zaostaci, ali i broj sudaca, u stalnom padu

Hrvatin u izvješću navodi da, s iznimkom 2011. sudovi od 2007. svake godine rješavaju veći broj predmeta nego što ih zaprime, što znači da je broj neriješenih predmeta, promatrano na kraju kalendarske godine, u stalnom padu.

Broj neriješenih predmeta na kraju 2013. bio je za 24 posto manji nego na kraju 2007. dok je u odnosu na godinu ranije broj zaostataka smanjen za 7.5 posto. Najveći dio neriješenih predmeta posljednjeg dana prošle godine odnosi se na građanske predmete (54 posto) i prekršajne predmete (29 posto).

“Analiza priljeva predmeta na sudove ukazuje na stalan priljev iznimno velikog broja novih predmeta svake kalendarske godine, tako da je Hrvatska stalno u samom vrhu zemalja s razmjerno najvećim brojem novoprimljenih predmeta po stanovniku među zemljama EU”, navodi se u izvješću.

Usporedba strukture novih predmeta ukazala je na porast priljeva parničnih predmeta na općinske sudove, likvidacija i stečaja na trgovačke sudove te veći priljev predmeta na upravne sudove, dok je smanjen priljev ovršnih i prekršajnih slučajeva.

Osvrčući se na broj sudaca Hrvatin je zaključio da i u ovoj godini očekuje daljnje smanjenje broja sudaca, jer se godišnje u prosjeku 40 sudaca razriješi dužnosti, što je veći broj od mogućih kandidata za suce, odnosno polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike, ukoliko u međuvremenu ne dođe do promjene zakonskih propisa koji će vratiti mogućnost izbora sudaca iz redova sudskih savjetnika te odvjetnika.

Ustvrdio je i da na poteškoće u upravljanju sudovima utjeće i politika zapošljavanja zbog velike fluktuacije svih kategorija zaposlenika od sudskih savjetnika do zapisničara. “Takvu fluktuaciju teško je pratiti ažurnim i kvalitetnim organizacijskim odlukama, budući da se traži da suci, savjetnici i službenici često mijenjaju posao unutar suda te se moraju privikavati na nove zadatke i postupke što usporava rad”, stoji u izvješću.

Hrvatin ističe i da zbog nedostatka novca ni na jednom sudu još nije uvedena funkcija ravnatelja sudske uprave, osmišljena projektom “Razdvajanje administrativnih od pravosudnih ovlasti” još u rujnu 2011.

Smanjenje proračuna i porast dugovanja, posebno za vještake i odvjetnike

Podaci o visini proračuna ukazuju da, ne samo da su se proračunska sredstva za prošlu godinu smanjila u odnosu na 2012., već da su svojom visinom činila tek nešto više od 86 posto proračuna za 2009.

“Takav trend smanjenja proračunskih sredstava nije moguće održati bez bitnog remećenja budućeg rada sudova, a nema sumnje da može utjecati na rezultate koje sudovi ostvaruju. Materijalni izdaci koji su nužni za sam rad sudova, od plaćanja usluga poštarine, intelektualnih usluga, uredskog materijala i slično ne mogu biti smanjivana, jer već postoje iznosi dugovanja po tim osnovama”, ističe Hrvatin.

Navodi i da izdaci za zaposlene čine čak 84 posto, dok se ostatak odnosi na materijalne troškove. U okviru materijalnih izdataka značajniji iznos čine rashodi za usluge, koji se u većem dijelu odnose na pokrivanje troškova usluga poštarine te intelektualnih usluga u koje spadaju usluge vještačenja, sudskih tumača, sudaca porotnika, troškove puta svjedoka te posebno branitelja po službenoj dužnosti.

Iz podataka o dugovanjima vidljivo je da su zadnjeg dana prošle godine samo županijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu za intelektualne i osobne usluge dugovali više od 17,5 milijuna kuna, od čega čak preko 12 milijuna za odvjetnike po službenoj dužnosti i gotovo četiri milijuna za vještake.

Na razini općinskih sudova na osječkom, riječkom, splitskom i zagrebačkom području dugovanja za odvjetnike prešla su 32 milijuna kuna, a za vještake više od 4,5 milijuna kuna.

“Od strane predsjednika Vrhovnog suda već je predlagana promjena načina financiranja tih usluga, tako da se sredstva za ove usluge ne doznačuju sudovima već da ostaju državnoj riznici te iz nje isplaćuju po nalogu suda koji obrađuje te troškove. Na taj način mogli bi se kontrolirati visina i osnova naložene isplate, a sudovi ne bi ostajali ‘dužnici'”, stoji u izvješću.

Hrvatin, među ostalim, podsjeća i na nedefinirani položaj Visokog kaznenog suda, koji bi, prema postojećem zakonskom rješenju, trebao započeti s radom, ali se za to “ne vrše pripreme”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h
Photo: narod.hr